Posljednje zbogom akademiku Berberoviću, tvorcu i ocu moderne genetike u BiH

Članovi porodice, kolege, prijatelji i predstavnici akademske zajednice danas su se na komemorativnoj sjednici u Akademiji nauka i umjetnosti (ANU) BiH u Sarajevu oprostili od akademika Ljubomira Berberovića, istaknutog naučnika, biologa i genetičara, profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu (UNSA) i redovnog člana ANU BiH koji je preminuo u 86. godini.

Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj je kazao da je profesor Berberović bio od samog početka njegovog akademskog rada značajna ličnost za Univerzitet u Sarajevu i jedan od ljudi koji su simboli UNSA i Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Istovremeno, dodao je on, akademik Berberović je i jedna od grandioznih ličnosti države BiH, koji je tokom života podario ovoj zemlji sebe cijelog.

Istaknuo je da je ovo, pored gubitka za porodicu profesora Berberovića, gubitak za još dvije porodice - Akademiju nauka i umjetnosti BiH i Univerzitet u Sarajevu, čiji je on rektor bio "u nekim teškim godinama iza 1985. do '89.".

"To je vrlo važna ličnost bila za sve nas, koja nas svojim djelima obavezuje za budućnost", kazao je rektor Škrijelj.

Akademik Dejan Milošević je istaknuo da je akademik Ljubomir Berberović, koji je više od 40 godina bio član ANU BiH, doprinio nauci, genetici u BiH i šire, u cijelom svijetu.

"Akademik Berberović je još na početku karijere bio u Engleskoj, učio je od najboljih u toj oblasti", kazao je Milošević.

Dodao je da je odnos prema ljudima na način bavljenja naukom, njegovo enciklopedijsko znanje, bilo nagrađeno i u onom i u ovom sistemu, te je dobitnik brojnih nagrada.

Redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta i naučni savjetnik Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu prof.dr. Kasim Bajrović je kazao da je akademik Berberović bio redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta gdje je predavao predmete iz genetike, evolucije, antropologije. Bio je ugledni profesor, društveno-politički radnik, akademik...

"Ono što bih posebno izdvojio jeste njegov ogroman doprinos u formiranju Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu", kazao je Bajrović, dodajući da je Berberović dao nesebičan doprinos u formiranju ove institucije.

Bajrović kaže da se slobodno može reći da je Berberović "tvorac i otac moderne genetike u BiH", napominjući da je dao ogroman doprinos i u edukaciji kadra na Univerzitetu u Sarajevu, na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" Adil Kulenović prisjetio se da je profesor Berberović često ponavljao misao o tome "kako je BiH uvijek zadata, a nije nikada data".

"Pri tom je mislio, prije svega, na to da svakog jutra treba obnavljati sa zorom ono što je kultura i način bosanskohercegovačkog života, što je obnavljanje zajedništva između ljudi i naroda i što je potvrđivanje da vojske dolaze i prolaze, ali ako se nastavi kultura i međusobno razumijevanje ljudi BiH, bit će Bosne i Hercegovine", kazao je Kulenović.

Zajedničku komemorativnu sjednicu organizirali su Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu, Asocijacija nezavisnih intelektualaca "Krug 99" i Srpsko građansko vijeće.

Sahrana akademika Ljubomira Berberovića će biti obavljena u 15.15 sati na gradskom groblju Bare.

Akademik Ljubomir Berberović, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu, preminuo je u 86. godini. Rođen je 1933. godine u Sarajevu. Studirao je medicinu, biologiju i filozofiju na univerzitetima u Ljubljani i Sarajevu. Diplomirao je biologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (Prirodno-matematički odsjek, grupa biologija, 1958). Izabran je za asistenta na istom odsjeku 1959. godine. Od 1961. stalno je zaposlen na Odsjeku za biologiju Prirodno matematičkog fakulteta u Sarajevu.

Predavao je genetiku, evoluciju, antropologiju i druge predmete na više fakulteta Sarajevskog univerziteta, kao i na drugim univerzitetima u zemlji i inostranstvu.

Akademik Berberović autor je velikog broja naučnih, stručnih i naučno-popularnih publikacija.

Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 1978., a za redovnog 1984. godine. Vršio je dužnost sekretara Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH (1990–1995), predsjednika Odbora za međunarodne odnose ANUBiH (1984–1985) i potpredsjednika Akademije (1999–2008).

Izabran je za dopisnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (2006) i aktivnog člana Academia Scientiarum et Artium Europaea (2007). Bio je počasni doktor Grand Valley State University (USA, 1989) i počasni član PEN Centra Sarajevo. Akademik Berberović je nosilac brojnih visokih priznanja za naučni, stručni i društveni rad.