Nadina Gradaščević: Način na koji vodimo život je bitan stub liderstva

Obrazovanje, dugogodišnje iskustvo i kompetencije poslovne savjetnice, menadžerice u oblasti investicijskog bankarstva, stručnog predavača i poslovnog trenera, te ekspertice za tržište kapitala je stekla u Europi i Americi.

Svoju dugogodišnju karijeru je izgradila u Austriji i zemljama CEE/SEE. Vicepredsjednica je udruženja Business Women of Bosnia and Herzegovina sa sjedištem u Beču, koje ima cilj jačanje pozicije i promociju bosanskohercegovačkih žena u privrednom okruženju Austrije i BiH, te izgradnju globalne mreže poduzetnica.

Nadina je mentorica za razvoj biznisa i podršku ženama u biznisu, te mentorica za integraciju u privredne i društvene strukture u Austriji. Trenutno vodi konsultantsku kuću i podržava intenacionalne lidere, menadžere i timove u razvoju liderskih vještina i strateškom razvoju biznisa.

U intervjuu za Radiosarajevo.ba kaže da je liderstvo za nju životna filozofija, cijeloviti, dinamični i cjeloživotni proces ličnog i profesionalnog razvoja i usavršavanja.

Radiosarajevo.ba: Šta je za Vas liderstvo i koja je razlika između lidera i menadžera?

Liderstvo je zapravo ko smo i na koji način doprinosimo razvoju, rastu i uspjehu ljudi, organizacija i društva. Management je upravljanje procesima, resursima i organizacijom. Menadžeri upravljaju, izrađuju strategiju, planiraju, definiraju ciljeve, organiziraju, uspostavljaju sistem i strukturu, kontroliraju, itd. Dešava se da pri tome često zaborave ključ uspjeha: ljude! Lideri, pored ostalog, imaju upravo ljude u fokusu. Uspješni lideri prije svega vole ljude. Liderstvo zahtjeva refleksiju, kontinuirani lični razvoj, stalno jačanje svijesti o tome kako tj. na koji način doprinosimo ljudima, organizaciji i globalnom društvu. Liderstvo je odluka i životni poziv. Način na koji vodimo vlastiti život je vrlo bitan stub liderstva u kojem se izgrađuje karakter i kredibilitet, a na osnovu naših svakodnevnih izbora koje pravimo i odluka koje donosimo. Uspješni menadžeri imaju potencijal i sposobnost da postanu lideri. Pozicija na kojoj se nalaze je zapravo poziv da se izgrade u kvalitetne lidere.

Radiosarajevo.ba: Kako danas mlade ljude naučiti da budu autoritet i kako "se to postaje?"

Čvrsto vjerujem da svako od nas ima potencijal da se razvije u izvrsnog lidera ili lidericu i da svojim radom doprinese razvoju društva. Mladi ljudi koji odrastaju u okruženju lidera, tj. u okruženju koje ulaže u izgradnju karaktera, koje podržava lični i profesionalni razvoj, potiče preuzimanje odgovornosti i rad, demonstrira izgradnju održivih odnosa i implementaciju inicijativa, promovira povjerenje i poštovanje, vrednuje empatiju i doprinos, će imati izgrađenu osnovu i kvalitete lidera, koji će s vremenom izaći na vidjelo i naći svoj prostor za primjenu. Takvo okruženje i kvalitetni uzori su izvor inspiracije za dalje usavršavanje i razvoj. Osobe koje nisu imale te mogućnosti, također imaju potencijal da se izgrade u lidere i budu autoritet, ali će njihov put razvoja biti duži i zahtjevniji.

Liderske vještine se uče i kontinuirano izgrađuju. Ključna je naša odluka i spremnost da se usavršavamo u ovom segmentu. Sve se može naučiti - izgradnja odnosa s drugima, uspješna komunikacija, autentično pozicioniranje, implementacija vizije, razvoj strategije, efikasan networing, definiranje prioriteta, rad u timu, istrajnost, upravljanje resursima, karizmatičnost, itd.

Mladi ljudi trebaju podršku, kvalitetne mentore i inspirirajuće uzore od kojih mogu naučiti i vidjeti kako se gradi samopouzdanje, autentičnost, dignitet. Proces razvoja lidera počinje u našem prvom okruženju, a to su naše porodice, a nastavlja se dalje kroz obrazovni sistem. Naša je odgovornost da znanje, kompetencije i iskustvo stavimo na raspolaganja mladim generacijama, da ih podržimo u razvoju i budemo kvalitetni primjeri.

Također mislim da je bitno da mladi ljudi osvijeste pojam autoriteta. Postoje različite vrste autoriteta. Rado bih spomenula dvije vrste autoriteta: 1. autoritet koji dobijemo zahvaljujući poziciji na kojoj se trenutno nalazimo, a koja nam daje moć odlučivanja.

Pozicija i titule nisu garant niti uslov da ćemo zaista biti prihvaćeni kao autoritet. 2. autoritet koji smo zaslužili kroz izgradnju povjerenja i poštovanja, vjerodostojnost, karakter i moralne vrijednosti, stručnost, iskustvo i izvrsnost. Oba autoriteta su bitna. U dinamici upravljanja prvi autoritet može biti resurs za uspostavljanje reda, strukture i sprovođenje odluka, a drugi autoritet može biti izvor rasta i razvoja. Ako želimo da postanemo lideri, trebamo težiti moralnom autoritetu.

Radiosarajevo.ba: Na koji način šef ili rukovodilac mogu postati uspješni lideri sa svim pripadajućim vještinama?

Mislim da prije svega trebaju znati zašto žele biti lideri. U tom odgovoru će moći pronaći inspiraciju i motivaciju u trenucima kada uloga lidera postane zahtjevna i teška. Jačanje kredibiliteta kroz demonstraciju karaktera i kompetencija vodi ka autentičnom pozicioniranju. Iskreno interesovanje za ljude, izvrsnost u radu, donošenje ispravnih odluka uključujući u proces razmišljanja dugoročniji učinak, koji bi te odluke mogle imati na tim, organizaciju i društvo, preuzimanje odgovornosti, osjećaj za potrebe organizacije i ljudi, implementacija pokrenutih inicijativa, iskrenost prema sebi i drugima, dosljednost, poticanje razvoja saradnika, izgradnja povjerenja, su osnove na putu ka izgradnji uspješnih lidera. Sve potrebne vještine se mogu naučiti i usavršiti, ako postoji odluka da istrajno radimo na ličnoj i profesionalnoj izvrsnosti.

Radiosarajevo.ba: Da li postoji drukčiji put liderstva i ka liderstvu posebno za muškarce i za žene?

Postoje biološke razlike i mogućnosti, poput majčinstva, koje omogućava različite spoznaje u kontekstu liderstva. Također postoje individualni, društveni i kulturološki okviri, koji djelomično utiču na naš put i način djelovanja, ali ključni principi su jednako primjenjivi. Zastupam pristup jednakih mogućnosti i liderstva koje služi društvu. Također vjerujem u ogroman značaj žena i njihovih uloga kao liderica u procesu razvoja globalnog društva.

Radiosarajevo.ba: Šta je Vas, kao mladu osobu, inspiriralo da se posvetite liderstvu i ulozi žena u tom segmentu, a posebno da o tome educirate druge?

U svijetu biznisa sam imala priliku upoznati mnogo managera, ali jako malo lidera, a još manje liderica. Uvijek sam željela imati inspirativne lidere koji aktivno sudjeluju u mom razvoju. Nedostatak inspiracije je zapravo bio moja inspiracija da se intenzivnije počnem baviti temom liderstva. Također sam imala priliku vidjeti i iskusiti kako je izazovno biti osoba koja donosi promjene i biti lider u teškim vremenima.

Takva iskustva su vrlo vrijedna, jer svi sudionici dobiju šansu da upoznaju i spoznaju sebe, svoje vrijednosti, talente i sposobnosti. Moja najveća spoznaja je bila značaj uloge lidera i značaj ulaganja resursa u izgradnju okruženja koje podržava razvoj i uspjeh ljudi i zajednica. Vidjela sam da je razvoj liderstva, a posebno ženskog liderstva globalna potreba i osjetila sam želju da na neki način aktivno doprinesem tome. Uskladila sam spoznaje sa svojim talentima i kompetencijama i posvetila se razvoju liderstva. Mnogo vrednujem cjeloživotno učenje i obrazovanje i smatram da znanje treba da koristit drugim ljudima. Najsretnija sam kada vidim da moj rad doprinosi pozitivnim promjenama kroz transfer i razmjenu znanja i iskustava.

Radiosarajevo.ba: Koja je razlika između liderstva u BiH i u svijetu? Koja je razlika između liderki u svijetu i u BiH?

Različiti su društveni i kulturološki okviri, a koji utiču na način vođenja. Vrijednosti unutar kulture definiraju način izgradnje povjerenja, komunikaciju, pristup razvoju, odnos prema radu i sl. Različitosti u kulturama, društvenim i ekonomskim sistemima posmatram kao mogućnost za razvoj kompetencija i usavršavanje liderskih vještina.

Žene iz BiH imaju posebnu snagu, ogroman potencijal i izuzetno vrijedne kompetencije, koje su dijelom rezultat naše historije, života i odrastanja u različitim društvenim, političkim i ekonomskim sistemima. Bitno je da se autenticno pozicioniraju kao liderice u svim formalnim strukturama društva i da budu uzor mladim generacijama.

Radiosarajevo.ba: Koja je osnovna stavka koja treba mladim ljudima kako bi postali uspješni lideri?

Kvalitetni uzori, obrazovanje, razmjena znanja i iskustava s mladim ljudima iz drugih kultura, volonterski rad, istrajnost, uzajamna podrška i jačanje svijesti o tome da preuzimanjem odgovornosti i svojim radom mogu doprinijeti pozitivnim promjenama u društvu.

Radiosarajevo.ba: Možete li nam reći nešto više o projektu i udruženju Business Woman of BiH?

Udruženje je počelo sa radom početkom 2016. godine na inicijativu naših "expats". Prvobitno je zamišljeno kao platforma za razmjenu informacija i umrežavanje poslovnih žena koje rade u Austriji. Nakon nešto više od godinu dana rada i druženja, odlučile smo da našem radu i grupi izvanrednih žena damo i formalni oblik. Vizija udruženja je jačanje pozicije i promocije bosanskohercegovačkih žena u privrednom okruženju Austrije i BiH, te podrška privrednicama u njihovom razvoju i rastu. Misija nam je stvaranje profesionalnog i socijalnog okvira u kojem žene mogu ostvariti svoje poslovne ciljeve.

Radiosarajevo.ba: Šta ćete činiti u narednom periodi kao podstrek za unapređenje liderstva? Na čemu se temelje Vaše ideje?

Moji planovi i ideje za naredni period uključuju pokretanje inicijativa za globalno povezivanje udruženja koja okupljaju žene u privredi, a s ciljem izgradnje jake mreže i implementacije zajedničkih projekata, zatim nove edukativne programe za usavršavanje liderskih vještina, mastermind i mentoring programe za razmjenu znanja i iskustava, integraciju novih pristupa radu u kontekst liderstva, biznis platforme koje omogućavaju susrete i razgovore sa inspirativnim osobama i svakako moje dalje lično i profesionalno usavršavanje.