Kučan za Radiosarajevo.ba: Sa Gazimestana je krenula politika koje razbila Jugoslaviju

Tužilaštvu Srbije za ratne zločine podnesena je krivična prijava protiv bivšeg predsjednika Slovenije Milana Kučana zbog navodnog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima i za genocid u ljeto 1991. godine, piše „Politika“.

Piše: Faruk Vele

„Ja mislim da te optužbe ne zaslužuju nikakav komentar. One ne vode računa ni o činjenicama ni o historijskom kontekstu. Također, ne uvažavaju činjenicu da je sutra 28. juni, Vidovdan, i 30 godišnjica poznatog govora Slobodana Miloševića na Gazimestanu u kojem je obznanjena politika koja je do kraja razbila Jugoslaviju i onemogućila normalan život svih građanima Jugoslavije. Što se tiče moje uloge, o njoj će posvjedočiti istorija“, kazao je Milan Kučan za Radiosarajevo.ba.

Tri decenije od Gazimestana: Dan D za početak zla na Balkanu

Podsjetimo, prema informacijama lista „Politika“, krivičnom prijavom koju je podnio advokat Dušan Bratić obuhvaćeni su i Janez Slapar, koji je u to vrijeme bio načelnik štaba Teritorijalne obrane Slovenije, nekadašnji zapovjednik TO Južnoprimorske pokrajine Slovenije Franc Anderlič, kao i još trojica neposrednih izvršitelja zločina.

Oni su, prema prijavi, kršili pravila međunarodnog prava iz Ženevske konvencije za vrijeme oružanih sukoba koji je trajao od 27. juna do 7. jula 1991. godine na teritoriju Slovenije između JNA i Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ, na jednoj strani, i oružanih sastava TO Slovenije i drugih paravojnih formacija slovenskog vrha, na drugoj strani.

Bratić je pojasnio da je Kučan bio predsjednik Slovenije i da je imao zapovjedništvo nad svim oružanim formacijama, pa kao takav, kako je rekao, ulazi u red glavnih zločinaca za razbijanje Jugoslavije.

„Kučan, ne samo da nije poduzeo ništa da kazni počinitelje, nego je poticao na izvršenja djela ratnih zločina, pa su do 8. jula 1991. godine izvršeni brojni ratni zločini nad civilima, među kojima su žene i djeca pripadnika JNA, ranjenici, sanitetsko osoblje, zarobljenici, vojnici koji su položili oružje“, naveo je Bratić.

Kučan je, smatraju, aktivno učestvovao u pripremama za referendum o samostalnosti Slovenije, koji je održan u decembru 1990. godine.

Poznat je po svojoj politici mirnog pregovaranja, koje je dovelo do Brijunskog sporazuma. Nakon stjecanja nezavinosti 1991., izabran je za predsjednika Slovenije kao nezavisni kandidat, s podrškom nekadašnjeg Saveza komunista Slovenije. Osvojio je i novi petogodišnji mandat 1997., natječući se kao neovisni kandidat.