Igor Rajner: Vijest o miru koji je donio Dayton jedva smo čekali

Dejtonski mirovni sporazum donio je prestanak rata u Bosni i Hercegovini i toga moramo biti svjesni, jer to je, u doba kada je donošen, bila vijest koju smo jedva čekali, rekao je u intervjuu za Igor Rajner, zastupnik u Skupštini RBiH u vrijeme potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.

"I on je to stvarno donio. Da li je on donio loših stvari - jeste. Međutim, kao što je predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović lijepo rekao kada se vratio iz Daytona - evo vam tekst sporazuma, evo vam i aneksi, nemojte me pitati da li mi se sviđaju - ne sviđaju mi se, ali oni su ono što smo zatekli i ono oko čega smo se uspjeli dogovoriti, možete promijeniti sve, ali znajte da se morate usaglasiti sa onima sa druge strane. Pa, eto vam sada", prisjeća se Rajner tog zasjedanja državnog parlamenta.

To je bilo, kaže Rajner, popodne jednoga dana, recimo četvrtak, i Izetbegović im je dao do petka do ujutro do 10 sati prostora za razmišljanje, kada se trebala nastaviti sjednica Skupštine RBiH.

"Tokom tog vremena trebali smo da ga (Dejtonski sporazum) iščitamo i da stavimo svoje pametne primjedbe. Naravno, niko od nas nije imao pametnih primjedbi. Nikome se od nas on nije dopao, ali smo svjesni bili da je to u tom momentu bilo i jedino moguće i dogovoreno rješenje. I tako je on prošao. I to je to", kaže Rajner.

Pali smo na Aprilskom paketu

O tome da li je nakon 22 godine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma vrijeme za njegovu nadogradnju, Rajner daje kategoričan odgovor.

"Ne da je vrijeme, nego je vrijeme odavno isteklo. Ali, BiH ima tu nesreću da na važnim ispitima pada. Mi smo pali kod Aprilskog paketa amandmana na Ustav BiH. To je bilo pravo vrijeme (april 2006.) da se, prvo, mnoge stvari riješe, a drugo, da se postave temelji za buduće prilagođavanje Daytona. I tu smo pali. I sami smo sebe zatvorili u krug. To je tako", stava je Rajner.

Govorio je i o tome kako izaći iz ovakve političke situacije u kojoj više niko ne želi da otvara način ustavnih promjena u tom kapacitetu kakav je bio Aprilski paket, odnosno kako doći do funkcionalnije BiH, te šta predstavlja najveću smetnju.

"Najveća smetnja je neriješeno ključno pitanje zbog kojeg je rat i počeo a, to je pitanje odnosa nacionalnosti Bosne i Hercegovine. Dayton je pošteno zapisao, da u BiH žive tri konstitutivna naroda i da nikakav dogovor nije moguć bez sva tri naroda. Mi to nikako da shvatimo. Niko od nas, i zbog toga jednostavno ne možemo izaći iz tog začaranog kruga", kaže Rajner.

S obzirom na to da se izjašnjava kao Bosanac i dolazi iz reda "ostalih", interesiralo nas je kako donijeti rješenja da svi budu zadovoljni u BiH.

"Ja sam onaj četvrti. Ne moraju svi biti zadovoljni, nego da je zadovoljna ubjedljiva većina. A, ubjedljive većine nema bez sva tri konstitutivna naroda. Mi ostali, prvo nas ima statistički beznačajno malo, drugo ako nam je do Bosne, a valjda nam je do Bosne, ako se zovemo Bosancima, onda nešto treba žrtvovati svoje u interesu te Bosne. Dakle, ne računajte na ove ostale, po mom mišljenju. Ovi moji koji spadaju u istu grupu nikada se neće složiti sa mnom, ali ja mislim tako. De, da se ova tri dogovore, a lako ćemo za četvrte", smatra Rajner.

Srbija i Hrvatska nevoljni garanti

Rajner je govorio i o tome da li Hrvatska i Srbija, kao potpisinice Dejtonskog mirovnog sporazuma, ispunjavaju tu ulogu ili se i dalje miješaju u unutrašnje stvari BiH, odnosno kako gleda na odnose Hrvatske i Srbije spram BiH.

"Mislim da moramo biti pravedni. Garanti Dejtonskog sporazuma nisu samo Hrvatska i Srbija, nego i SAD i Rusija. Puno garanata ima. I koliko ne volimo da nam se Rusi miješaju, toliko jedva čekamo da se Amerikanci umiješaju. A, ustvari je inicijativa kod nas. Da su Srbija i Hrvatska nevoljni garanti, to je jasno. Oni su natjerani da budu garanti. Da oni i dalje, s našeg stanovišta, imaju nefer interese, to je normalno, očekivano, na kraju krajeva, zbog toga su bili ratovi. Mislim da bismo sami trebali da rješavamo svoje pitanje. Jer, onda je lako dobiti podršku ostalih garanata. Ako budemo očekivali od njih da garantuju samo ono što se nekome od nas sviđa, uvijek će biti ovako. Inicijativa mora biti naša. A, mi je nemamo", ustvrdio je Rajner.

S obzirom na to da je u Skupštini RBiH Rajner bio zastupnik u ime Saveza Reformskih snaga u čijem Klubu zastupnika je ranije djelovao i Milorad Dodik, aktuelni predsjednik RS-a i SNSD-a, koji je nastao odvajanjem od eeformista, on je govorio o Dodiku nekada i sada, odnosno šta se to u njemu promijenilo od tada do sada.

"Ne znam koliko je Milorad Dodik protiv Bosne i Hercegovine, ali ja samo znam da je Milorad Dodik za vlast. I sve će uraditi da ostane na vlasti. Milorad Dodik je predratni biznismen i to od onih biznismena koji su prvi startali, prvi krenuli, normalno na najbezobrazniji mogući način, koliko je to zakon dozvoljavao ili žmirio na to. On se tu profilisao. Na kraju krajeva, nemojte zaboraviti da je Milorad Dodik pristao na Aprilski paket. To je bio ključni momenat. Kada je to propalo, Milorad Dodik je shvatio da mu jedino nacionalizam garantuje vlast. Ja i dalje ne mislim da je on nacionalista. Ja mislim da je on samo bezobrazno pragmatičan i da će biti nacionalista sve dok mu se to isplati. E, sada, dokle mu se isplati nije samo do Srba, nego do cijele je Bosne", navodi Rajner.

Živimo u prošlosti

Igor Rajner kaže za sebe da ostaje Bosanac u borbi za Bosnu. Ipak, ističe da je vrijeme da se u BiH napravi mjesta mladim ljudima, posebno ženama, koji će moći da povedu borbu za bolje sutra.

S Rajnerom smo razgovarali i o tome prijeti li nam u BiH oružani sukob o čemu se često govori u posljednje vrijeme kod političara.

"Ja nisam vjerovao ni 1991, pa se desilo. Ne mogu reći da ne vjerujem, moram vjerovati. Međutim, dobro su prokomentarisali svi, pripremaju se izbori. Mi smo uvijek spremni da napravimo od muhe medvjeda samo da bismo animirali svoje biračko tijelo. I ja ne gledam drugačije nego iz tih razloga na ovo što se dešava posljednjih dana. To je sigurno to. Političari će uvijek manipulisati glasačkom bazom. To je priroda politike. Ali, sukob kao što je bio devedesetih, odnosno onaj od '92. do '95. više tehnički nije moguć. Ljudima je dosta rata. Ne vjerujem da bi to bilo dovoljno da uđemo u sukobe. To je jednostavno uzburkivanje pred izbore", navodi Rajner.

Igor Rajner je od 1997. do 2010. bio zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, a potom i savjetnik premijera Tuzlanskog kantona.