Vijećnica: Promovirana 'Istina o Dretelju': Krugovi pakla logora tzv. Herceg-Bosne

U povodu 4. godišnjice izricanja presude u slučaju "Prlić i ostali" sinoć je u sarajevskoj Vijećnici održana promocija knjige Istina o Dretelju koju je izdalo Udruženja logoraša Stolac.

Kroz izjave svjedoka i dokumentarnu građu, Istina o Dretelju prikazuje sistem terora zloglasnog logora takozvane Herceg-Bosne koja se, kako je istaknuto, i ovih novembarskih dana veliča u Mostaru i na jugu naše zemlje, potvrđujući da projekt zbog kojeg je osuđen vrh tzv. Herceg-Bosne, nažalost, i danas živi.

Osnivanje takozvane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, paradržave u državi Bosni i Hercegovini, 18. novembra 1991. imalo je, kako je zaključeno, dugoročno jasan cilj – podjelu Bosne i Hercegovine prema dogovoru Tuđmana i Miloševića iz Karađorđeva. A takav cilj se namjeravao ostvariti upravo "udruženim zločinačkim poduhvatom".

Trending

Aleksandar Vučić se oglasio: "Ovo je odličan dan za Srbiju..."

Djelo nastalo pod budnom pažnjom hercegovačkih logoraša govori o kontinuitetu zla. Jer, priča počinje opisom stradanja Srba iz doline Neretve 1992. godine i njihovom zatvaranju u logor Dretelj, da bi se nastavila dokumentiranjem istine o zločinima nad hercegovačkim Bošnjacima. Sakupljeni su spiskovi, naređenja, izvršioci, svjedočenja, presude…

Prema svjedočenjima mnogih logoraša, Dretelj je bilo jedno od najgorih mučilišta kroz koja su prošli.

O knjizi su govorili historičar i maloljetni logoraš Amer Obradović, publicista, istraživač i autor brojnih zapaženih dokumentarnih filmova na temu agresije na Bosnu i Hercegovinu Avdo Huseinović, te urednik i priređivač ovog djela dr. Edim Šator, inače profesor Fakulteta humanističkih nauka iz Mostara. U ulozi moderatora bio je novinar Faruk Vele.

"Da mi je neko rekao da ćemo knjigu o logorima Herceg-Bosne promovirati u Vijećnici u Sarajevu, ja mu zaista ne bih vjerovao. Mi smo se više bavili pitanjem hoćemo li živi izaći iz logora. Ali, evo, dočekali smo. I o logorima i logorašima govorimo baš tu u Vijećnici koja je simbol kulturocida i urbicida", rekao je Obradović.

On je dodao su istina i kultura sjećanja važni.

"U Božanstvenoj komediji, veliki Dante Alighieri piše da su 'najmračniji krugovi pakla rezervirani za one koji u vremenima moralne krize ostanu neutralni i suzdržani'. Mi ne smijemo biti neutralni, moramo govoriti istinu. Vijećnica svjedoči o pobjedi civilizacije nad barbarima. Građani Sarajevu su pobijedili ubice, pobijedili su Pakao iz pjesme Semezdina Mehmedinovića. I logoraši Dretelja su pobijedili, o tome svjedoči i ova promocija", poručio je Obradović.

Avdo Huseinović, autor filma Herceg-Bosna, zločin i kazna, koji govori o 20 logora Herceg-Bosne, istakao je da je presuda u slučaju "Prlić i ostali" od neprocjenjive važnosti za historiju ovih prostora.

"Svjedoci smo da 'udruženi zločinački poduhvat' još uvijek itekako živi i da se nekim drugim metodama provodi. Pravosnažna presuda u slučaju 'Prlić i ostali' pred Tribunalom je trebala biti jedna dobra podloga da se u ovim godinama procesuiraju desetine i stotine drugih predmeta. Pravosnažna presuda iz Haaga je itekako imala veliki broj već utvrđenih činjenica i trebala je biti prenesena na naše prostore. Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH je zakazao, izdao žrtve i nagradio brojne zločine, učesnike UZP-a. Jer veliki broj zločina je mogao počiniti samo veliki broj zločinaca", dodao je Huseinović.

Urednik i priređivač ovog djela dr. Edim Šator proveo je skoro dvije godine proučavajući više od 2.000 dokumenata HZHB, te čitajući i slušajući izjave svjedoka. Upozorio je da mnogi svjedoci umiru i da je izuzetno važno da njihova svjedočanstva budu zabilježena.

"Ovaj je knjiga dokazni materijal za sve učesnike UZP-a", rekao je Šator.

Prema njegovim riječima, tokom 1992. i 1993. godine u logoru Dretelj je boravilo 190 Srba, te oko 4.000 Bošnjaka.

"Kakvi su zločini činjeni u tim logorima, a ne mislim samo na Dretelj već sve logore tzv. Herceg-Bosne govori i činjenica da je čitav jedan tom presude posvećen samo logorima. Ono što posebno iritira čovjeka nakon što čujete izjave svjedoka, te ih usporedite sa spiskom onih koji su odgovorni za ta zlodjela, da su takvi najčešće nedostupni organima gonjenja. Najčešće su pobjegli u Hrvatsku. Najbolji primjer za to je pukovnik Nedeljko Obradović koji je, po mojem mišljenju, odgovoran za logorsku strukturu Hercegovine. Svako naređenje koje se tiče logora je potpisano imenom Obradovića", naveo je, uz ostalo, Šator.

Zahvaljujući svima koji su doprinijeli održavanju promocije u Vijećnici, a posebno gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić, predstavnicima JP Sarajevo, preduzeću koje upravlja Vijećnicom, te Stočaninu Nerinu Dizdaru, predsjednik Udruženja logoraša Stolac Amer Đulić, jedan od najzaslužniji za nastavak i ove knjige, najavio je nastavak rada na dokumentiranju strašnih zločina, kako se oni nikad i nigdje ne bi ponovili.