Iz štampe izašao novi Bašeskijin "Ljetopis"

U izdanju Izdavačke kuće "Vrijeme" iz Zenice, a u ediciji Posebna izdanja, iz štampe je upravo izašao "Ljetopis" čuvenog sarajevskog ljetopisca Mula Mustafe Bašeskije!

Veliki je to poduhvat za sve ljubitelje knjige, historije Sarajeva i Bosne i Hercegovine!

Dokument je to prvorazrednog značaja za političku i kulturnu historiju Sarajeva i Bosne.

Trending

Taylor Swift u novom izdanju kakvo niste vidjeli: Pogledajte ovaj spot

Iza ovog velikog izdavačko projekta stoji Muamer Spahić, izdavač kojeg je naša publika pamti po primijećenim izdanjima "Muslimani u Drugom svjetskom ratu" Marka Attile Hoarea (u prijevodu dr. Emira Suljagića), "Moja generacija" Avde Hume i drugim djelima.

Dragocjeno štivo

Podsjetimo, Bašeskija je u 18. stoljeću započeo pisati svoju knjigu, nama poznati "Ljetopis", ustrajavši u tom poslu narednih pedesetak godina.

U prvom je dijelu Bašeskija zapisivao različite događaje, okolnosti i pojave iz života, a u drugom imena umrlih prijatelja, poznanika i sugrađana.

"Novo izdanje Bašeskijina "Ljetopisa" priredili smo uz određene tehničke, jezičke i dizajnerske promjene. Namjera nam je bila da oživimo ovo dragocjeno štivo i obogatimo iskustvo čitanja savremenim čitaocima. Doživljaj čitanja Bašeskije obogaćen je audioinsertima koji se aktiviraju skeniranjem QR koda na najavnim stranicama svake od šest dekada 'Ljetopisa', što čitaoce vodi na naš YouTube kanal. Glas Bašeskiji dao je glumac Nermin Tulić, a postprodukciju je uradio duo Basheskia & Edward Q, sarajevski elektroakustični dvojac koji čine Nedim Zlatar i Leonardo Šarić", kazali su iz IK "Vrijeme".

Novo izdanje "Ljetopisa" mnogi će zasigurno poželjeti da imaju u svojoj biblioteci i zbog dizajnerskih rješenja koja se naslanjaju na izvornik.

"Originalna veličina bilježnice sa Bašeskijinim rukopisom je 19x27 cm, tako da je i ovo izdanje vjerno veličini izvornika. U originalu rukopisa ne postoji konzistentna vizuelna hijerarhijska struktura osim one koju Bašeskiji nameće format bilježnice te kanoni pisanog staroosmanskog jezika i arapskog pisma. Obiman rukopis u ovom izdanju Ljetopisa posjeduje unaprijeđenu vizuelnu hijerarhiju i tipografsku strukturu. Sadržaj rukopisa podijeljen je u šest vremenskih dekada upotrebom indeksirane podjele, radi lakšeg i nelinearnog pregleda sadržaja", naveli su iz IK "Vrijeme".

O slavom Bašeskiji

O ljetopiscu Bašeskiji, bilježi Mehmed Mujezinović u uvodu Bašeskijnog Ljetopisa (Sarajevo-Publishing, 1997), znamo samo ono što je on o sebi zabilježio u svom "Ljetopisu".

Puno mu je ime Mula Mustafa Bašeskija, sa pjesničkim pseudonimom Ševki.

Sin je Ahmedov, a unuk Kadri-hodže. Rođen je u Sarajevu 1731. godine u Mimar Sinanovoj-mahali. Ove godine će se, dakle, navršiti 290 godina od rođenja Mula Mustafe.

Početno obrazovanje dobio je u mektebu kod hodže Sulejman-efendije Arnauta. Izučio je kazanski zanat kod majstora Šahinbašića, kazaza i imama, te Mahmuta Zaimovića, kojeg spominje kao svoga drugog majstora.

Zanatom se očito nije bavio već je poslije izučavanja medrese postao mualim u Ferhadiji džamiji u Sarajevu, a potom imam Buzadi Hadži-Hasanove džamije. Kako se nije zadovoljo ni mualimskom službom, postao je 1763. narodni pisar (katibi-am).

Od tada je to njegovo glavno zanimanje, a hroniku Sarajeva ispisivao je skoro šest decenija.

Potkraj života postao je službenik Gazi Husrev-begova vakufa, a 1801. ga je "dohvatila kap".

Nije utvrđen tačan datum njegove smrti, a pretpostavlja se da bi to moglo biti 1805. ili, prema najnovijim istraživanjima, 1809. godina, koju bilježimo i u ovom tekstu. Tekst govori glumac Nermin Tulić.