Potvrđeno / Veliki izdavački poduhvat: Oživljavanje "Ljetopisa" Mula Mustafe Bašeskije

19. 01. 2022. u 14:35:00 F.V.

Shares: 0

Dobra vijest za sve ljubitelje knjige, historije Sarajeva i Bosne i Hercegovine!

U izdanju Izdavačke kuće "Vrijeme" iz Zenice, a u ediciji Posebna izdanja, uskoro iz štampe izlazi "Ljetopis" čuvenog sarajevskog ljetopisca Mula Mustafe Bašeskije.

Dokument je to prvorazrednog značaja za političku i kulturnu historiju Sarajeva i Bosne.

Iza ovog velikog izdavačko projekta stoji Muamer Spahić, izdavač kojeg je naša publika pamti po primijećenim izdanjima "Muslimani u Drugom svjetskom ratu" Marka Attile Hoarea (u prijevodu dr. Emira Suljagića), "Moja generacija" Avde Hume i drugim djelima.

Ševki piše

Podsjetimo, Bašeskija je u 18. stoljeću započeo pisati svoju knjigu, nama poznati "Ljetopis", ustrajavši u tom poslu narednih pedesetak godina.

U prvom je dijelu Bašeskija zapisivao različite događaje, okolnosti i pojave iz života, a u drugom imena umrlih prijatelja, poznanika i sugrađana.

"Novo izdanje Bašeskijina "Ljetopisa" priredili smo uz određene tehničke, jezičke i dizajnerske promjene. Namjera nam je bila da oživimo ovo dragocjeno štivo i obogatimo iskustvo čitanja savremenim čitaocima. Doživljaj čitanja Bašeskije obogaćen je audioinsertima koji se aktiviraju skeniranjem QR koda na najavnim stranicama svake od šest dekada ‘Ljetopisa’ što čitaoce vodi na naš YouTube kanal. Glas Bašeskiji dao je glumac Nermin Tulić, a postprodukciju je uradio duo Basheskia & Edward Q, sarajevski elektroakustični dvojac koji čine Nedim Zlatar i Leonardo Šarić", kazali su iz IK "Vrijeme".

O slavom Bašeskiji

O ljetopiscu Bašeskiji, bilježi Mehmed Mujezinović u uvodu Bašeskijnog Ljetopisa (Sarajevo-Publishing, 1997), znamo samo ono što je on o sebi zabilježio u svom Ljetopisu.

Puno mu je ime Mula Mustafa Bašeskija, sa pjesničkim pseudonimom Ševki.

Sin je Ahmedov, a unuk Kadri-hodže. Rođen je u Sarajevu 1731. godine u Mimar Sinanovoj-mahali. Ove godine će se, dakle, navršiti 290 godina od rođenja Mula Mustafe.

Početno obrazovanje dobio je u mektebu kod hodže Sulejman-efendije Arnauta. Izučio je kazanski zanat kod majstora Šahinbašića, kazaza i imama, te Mahmuta Zaimovića, kojeg spominje kao svoga drugog majstora.

Zanatom se očito nije bavio već je poslije izučavanja medrese postao mualim u Ferhadiji džamiji u Sarajevu, a potom imam Buzadi Hadži-Hasanove džamije. Kako se nije zadovoljo ni mualimskom službom, postao je 1763. narodni pisar (katibi-am).

Od tada je to njegovo glavno zanimanje, a hroniku Sarajeva ispisivao je skoro šest decenija.

Potkraj života postao je službenik Gazi Husrev-begova vakufa, a 1801. ga je "dohvatila kap".

Nije utvrđen tačan datum njegove smrti, a pretpostavlja se da bi to moglo biti 1805. ili, prema najnovijim istraživanjima, 1809. godina, koju bilježimo i u ovom tekstu.

Tekst govori glumac Nermin Tulić.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (2)