Upućena voljenima ubijenim u genocidu: Izložba 'Dragi moji - Srebrenička pisma' na trgu u Sarajevu
Trg fra Grge Martića u Sarajevu bio je danas mjesto ispunjeno empatijom i bolnim emocijama u znak sjećanja na nedužne žrtve genocida u Srebrenici. Otvorena je tu izložba "Dragi moji - Srebrenička pisma", gdje su čitana pisma preživjelih žrtava upućena očevima, djedovima, braći i sinovima ubijenim u Srebrenici. Građani su mogli osjetiti bol, ljubav i sjećanje onih koji su izgubili svoje najmilije u genocidu.
Autor knjige "Dragi moji - Srebrenička pisma" Mustafa Hadžiibrahimović sakupio je pisma preživjelih žrtava genocida u Srebrenici upućena članovima porodice koji genocid nisu preživljeli.
Neki od njih još uvijek žive u Bosni i Hercegovini, dok su drugi izbjegli i emigrirali u Nizozemsku. Svako od njih napisao je pismo svom djedu, ocu, bratu, sinu ili prijatelju – voljenim osobama koje su ubijene u ili oko Srebrenice, ili se još uvijek vode kao nestale.
Dragan Bursać: Od Luburića do Primorca, krivi smo mi što šutimo!
Ovaj projekat je napravljen zajedno sa inicijativom "Mladi za ljudska prava BiH", a zajedno su i pripremili izložbu povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Izložba prikazuje 30 odabranih odlomaka iz zbirke od 43 pisma osoba povezanih sa Srebrenicom ili drugim mjestima u istočnoj Bosni - preživjelih i članova porodica ubijenih muškaraca i dječaka.
Savez kolumnista | Lisica: Genocid i teritorijalne ekspanzije prema BiH
Tokom rata u Bosni i Hercegovini pisma Crvenog krsta su često bila jedino sredstvo da se dođe u kontakt sa vanjskim svijetom i povežu pokidane veze sa porodicom. Ova pisma su često počinjala sa: "Dragi moji".
"Ideja je nastala od našeg inicijatora Mustafe Hadžiibrahimovića, koji je sanjao da je predstavo projekat razglednice Srebrenice pred žirijem. Kad se probudio, taj san mu je nekako ostao i odlučio je podijeliti tu ideju sa mirovnom organizacijom Pax, koja je u Holandiji, i njegov prijatelj Dion Van den Berg i on su to izradili i preokrenuli da bude riječ o Srebreničkim pismima", kazala je članica projektne grupe Ivana Perić.
Jedno od pisama je i pismo Raseme Ražanica-Alić upućeno poginulom bratu Nedžibu Aliću.
"Otišao je da radi u jednoj od škola u Sućeskoj, u osnovnoj školi. Ostao je do kraja, kada je genocid izvršen. Sa ostalim stanovništvom pobacani su u masovne grobnice, sa direktorom škole, sa ostalim nastavnicima, učenicima, ubijeni su na najbrutalniji mogući način, a to se desilo na očigled cijelog svijeta", kazala je Ražanica.
Za ovaj projekat je ocijenila da čuva kulturu sjećanja na nevino ubijene, koji su mučki i svirepo ubijeni u genocidu.
"Puno emocija, snage, tuge, žalosti i ljubavi napisano je u ovim pismima kako bi na najbolji način dospjeli do ljudskih srca, do njihovih umova, da ih potaknemo na razmišljanje, da se ne zaboravi i ova izložba je upravo tu sa tim ciljem", ustvrdila je ona.
Poseban naglasak ove izložbe je na angažmanu i prisustvu mladih, s obzirom na to da oni i jesu budućnost.
"Mi smo ti koji ćemo znati šta se desilo, znati kako da se to opet ne desi, znati kako trebamo učiti nove generacije i ići dalje, progresom naprijed", rekao je iz Inicijative mladih za ljudska prava Benjamin Ahmetbegović.
U okviru otvaranja upriličen je prigodan program, uz prisustvo brojnih građana koji su se zadržavali da čuju ova emotivna svjedočanstva i odaju počast žrtvama.
30. godišnjica genocida u Srebrenici
Ove godine obilježava se bolna godišnjica – tri decenije od genocida u Srebrenici, jednog od najmračnijih zločina modernog doba. U julu 1995. godine, u tadašnjoj "zaštićenoj zoni" Ujedinjenih nacija, srpske oružane formacije, pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i političkim naređenjima krvnika i također osuđenog zločinca Radovana Karadžića, izvršile su genocid.
U svega nekoliko dana, brutalno je ubijeno više od 8.372 ljudi. Među žrtvama su bili ne samo muškarci i dječaci, već i žene i djeca. Nisu birali. Nisu poštedjeli.
Do danas, identitet gotovo 7.000 ubijenih osoba je potvrđen, a mnogi, nažalost, i dalje traže svoje najmilije. Genocid u Srebrenici nije samo historijska činjenica — to je pravno dokazana istina, potvrđena nizom presuda međunarodnih i domaćih sudova. Više o ovoj tužnoj godišnjici možete čitati OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
