Upućena voljenima ubijenim u genocidu: Izložba 'Dragi moji - Srebrenička pisma' na trgu u Sarajevu

1
FENA
Upućena voljenima ubijenim u genocidu: Izložba 'Dragi moji - Srebrenička pisma' na trgu u Sarajevu
Foto: FENA / Izložba "Dragi moji: Srebrenička pisma"

Trg fra Grge Martića u Sarajevu bio je danas mjesto ispunjeno empatijom i bolnim emocijama u znak sjećanja na nedužne žrtve genocida u Srebrenici. Otvorena je tu izložba "Dragi moji - Srebrenička pisma", gdje su čitana pisma preživjelih žrtava upućena očevima, djedovima, braći i sinovima ubijenim u Srebrenici. Građani su mogli osjetiti bol, ljubav i sjećanje onih koji su izgubili svoje najmilije u genocidu.

Autor knjige "Dragi moji - Srebrenička pisma" Mustafa Hadžiibrahimović sakupio je pisma preživjelih žrtava genocida u Srebrenici upućena članovima porodice koji genocid nisu preživljeli.

Neki od njih još uvijek žive u Bosni i Hercegovini, dok su drugi izbjegli i emigrirali u Nizozemsku. Svako od njih napisao je pismo svom djedu, ocu, bratu, sinu ili prijatelju – voljenim osobama koje su ubijene u ili oko Srebrenice, ili se još uvijek vode kao nestale.

Preminula Alma Kovačić, hercegovačka heroina kojoj su roditelji dva puta darovali život

Preminula Alma Kovačić, hercegovačka heroina kojoj su roditelji dva puta darovali život

Ovaj projekat je napravljen zajedno sa inicijativom "Mladi za ljudska prava BiH", a zajedno su i pripremili izložbu povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici.

Izložba prikazuje 30 odabranih odlomaka iz zbirke od 43 pisma osoba povezanih sa Srebrenicom ili drugim mjestima u istočnoj Bosni - preživjelih i članova porodica ubijenih muškaraca i dječaka.

Savez kolumnista | Lisica: Genocid i teritorijalne ekspanzije prema BiH

Savez kolumnista | Lisica: Genocid i teritorijalne ekspanzije prema BiH

Tokom rata u Bosni i Hercegovini pisma Crvenog krsta su često bila jedino sredstvo da se dođe u kontakt sa vanjskim svijetom i povežu pokidane veze sa porodicom. Ova pisma su često počinjala sa: "Dragi moji".

"Ideja je nastala od našeg inicijatora Mustafe Hadžiibrahimovića, koji je sanjao da je predstavo projekat razglednice Srebrenice pred žirijem. Kad se probudio, taj san mu je nekako ostao i odlučio je podijeliti tu ideju sa mirovnom organizacijom Pax, koja je u Holandiji, i njegov prijatelj Dion Van den Berg i on su to izradili i preokrenuli da bude riječ o Srebreničkim pismima", kazala je članica projektne grupe Ivana Perić.

Jedno od pisama je i pismo Raseme Ražanica-Alić upućeno poginulom bratu Nedžibu Aliću.

"Otišao je da radi u jednoj od škola u Sućeskoj, u osnovnoj školi. Ostao je do kraja, kada je genocid izvršen. Sa ostalim stanovništvom pobacani su u masovne grobnice, sa direktorom škole, sa ostalim nastavnicima, učenicima, ubijeni su na najbrutalniji mogući način, a to se desilo na očigled cijelog svijeta", kazala je Ražanica.

Za ovaj projekat je ocijenila da čuva kulturu sjećanja na nevino ubijene, koji su mučki i svirepo ubijeni u genocidu.

Izložba
Foto: FENA: Izložba "Dragi moji: Srebrenička pisma"

"Puno emocija, snage, tuge, žalosti i ljubavi napisano je u ovim pismima kako bi na najbolji način dospjeli do ljudskih srca, do njihovih umova, da ih potaknemo na razmišljanje, da se ne zaboravi i ova izložba je upravo tu sa tim ciljem", ustvrdila je ona.

Poseban naglasak ove izložbe je na angažmanu i prisustvu mladih, s obzirom na to da oni i jesu budućnost.

"Mi smo ti koji ćemo znati šta se desilo, znati kako da se to opet ne desi, znati kako trebamo učiti nove generacije i ići dalje, progresom naprijed", rekao je iz Inicijative mladih za ljudska prava Benjamin Ahmetbegović.

U okviru otvaranja upriličen je prigodan program, uz prisustvo brojnih građana koji su se zadržavali da čuju ova emotivna svjedočanstva i odaju počast žrtvama.

Izložba
Foto: FENA: Izložba "Dragi moji: Srebrenička pisma"

30. godišnjica genocida u Srebrenici

Ove godine obilježava se bolna godišnjica – tri decenije od genocida u Srebrenici, jednog od najmračnijih zločina modernog doba. U julu 1995. godine, u tadašnjoj "zaštićenoj zoni" Ujedinjenih nacija, srpske oružane formacije, pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i političkim naređenjima krvnika i također osuđenog zločinca Radovana Karadžića, izvršile su genocid.

U svega nekoliko dana, brutalno je ubijeno više od 8.372 ljudi. Među žrtvama su bili ne samo muškarci i dječaci, već i žene i djeca. Nisu birali. Nisu poštedjeli.

Do danas, identitet gotovo 7.000 ubijenih osoba je potvrđen, a mnogi, nažalost, i dalje traže svoje najmilije. Genocid u Srebrenici nije samo historijska činjenica — to je pravno dokazana istina, potvrđena nizom presuda međunarodnih i domaćih sudova. Više o ovoj tužnoj godišnjici možete čitati OVDJE.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije