Savez kolumnista | Lisica: Genocid i teritorijalne ekspanzije prema BiH

Perpetuiranje srpske hegemonske politike prema Bosni i Hercegovini i Bošnjacima, tokom dvadesetog stoljeća, rezultiralo je zločinima i genocidom u Srebrenici. Kontinuirana nastojanja za kreiranjem ekskluzivnih i homogenih teritorija polučila su, u konačnici, genocid, kao krunu velikosrpske politike.

Piše: Admir Lisica, za portal Radiosarajevo.ba

U danima kada se na svjetskom nivou obilježava 30. godišnjica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, važno je podsjetiti da srpske političke imaginacije u kontekstu teritorijalnih ekspanzija prema Bosni i Hercegovini te nastojanja nametanja inferiornog statusa Bošnjacima, nisu prevaziđene, nego su i dalje veoma aktivne.

Trending

Novinarka Mirza Vranj traži pomoć: Nakon reakcije na antibiotike vraćaju je kući, a stanje sve gore

Deseta faza genocida

Činjenica jeste da se nad Bošnjacima provodi deseta faza genocida, koja podrazumijeva poricanje. Jasno je kako zvanična srbijanska politika u Beogradu smišljeno učestvuje u ovoj nehumanoj i nečasnoj radnji, usmjerenoj prema Bošnjacima.

Cilj genocidne srpske politike bio je da Bošnjaka kao društveno-političkog faktora nema na ovim prostorima, a Bošnjaci su danas politički narod, ne samo u Bosni i Hercegovini već svoje interese političkim putem brane i iz parlamenata/skupština/sabora Srbije, Crne Gore, Kosova i Hrvatske. Uprkos čestim kritikama upućenim prema bošnjačkim političkim predstavnicima, za koje se može konstatirati da često nisu na nivou na kojem bi trebali biti, činjenica jeste da su Bošnjaci politički narod, uprkos smišljenom i sistematski provedenom genocidu nad njima.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Najveći poraz velikosrpske politike

Danas se o bošnjačkim interesima govori izvan Sarajeva, što je značajan uspjeh naroda koji je prije svega tri decenije preživio najbrutalniji zločin genocid. Bošnjaci su glasni u kontekstu kredibilnog artikuliranja vlastitih političkih stavova u Beogradu, Podgorici, Prištini i drugim mjestima odlučivanja, što je najveći poraz velikosrpske politike koja je kreator i implementator genocida nad Bošnjacima.

Nisu ratni zločinci iz vojnog i političkog rukovodstva Republike srpske ni sanjali da će Bošnjaci smoći snage te se hrabro uhvatiti u koštac sa savremenim političkim izazovima, među kojima je i spomenuta deseta faza genocida. Sama činjenica da su se Bošnjaci politički i intelektualno uzdigli nakon genocida, ukazuje na pobjedu, te stoga, u kontekstu djelovanja bošnjačke intelektualne elite i političkih predstavnika, predlažem da polahko započne promjena paradigme djelovanja. Vojska Republike srpske jeste počinila genocida nad Bošnjacima, ali od narativa žrtve, potrebnije je istaći hrabro i pobjedničko uzdizanje Bošnjaka, koji se nakon genocida nisu predali, već naprotiv, uprkos svim preprekama uspjeli su da sačuvaju državu Bosnu i Hercegovinu, ali i da izvan njenih granica prošire svoju politički borbu.

10.07.25. 08:14

Indira Nović i Asim Haračić: Ko poriče genocid?

Bošnjaci se nisu povukli, predali te nisu odustali, jer nemaju razloga za to! Bošnjaci se ne srame svoje prošlosti, jer ona nije ukaljana počinjenim genocidom, silovanjima ili nekim drugim ratnim zločinom. Oni se nisu opredijelili ni za osvetu, već za istinu i pravdu. Na kraju, Bošnjaci nemaju Baju Malog Knindžu i Thompsona i to čini civilizacijsku razliku. Iako nekome može zvučati iluzorno, Bošnjaci su politički utjecajni, a da toga nisu ni svjesni toliko, jer da je situcija suprotna, sigurno se o genocidu počinjenom nad njima ne bi govorilo na svjetskoj pozornici od Strasbourga do New Yorka. O genocidu se govori jasno i glasno i u Beogradu te Podgorici, zahvaljujući upravo činjenici da su Bošnjaci politički narod i da se ne libe boriti za svoje interese, bez obzira na mjesto.

Potreba za proaktivnom politikom

U vremenu apsolutne globalizacije, koje živimo, proaktivnost je neminovnost, a plakanje nad svojom sudbinom nije baš najbolji izbor. Ukoliko se vratimo na devetnaesto stoljeće i početak dvadesetog, kada Bošnjaci formiraju svoju prvu političku stranku, na osnovu činjenica je veoma lahko zaključiti da Bošnjacima nikada nije bilo bolje nego je to sada, a što je rezultat ostvarenih političkih prava. Da bi Bošnjaci ostali politički faktor, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u regionu, važno je da osluškuju geopolitičke okolnosti te da iz defanzivne pozicije krenu u ofanzivnu. Bošnjaci trebaju biti ti koji delegiraju teme u javnom prostoru, a drugi neka reagiraju, ako im nije po volji. Prava ćemo imati samo onoliko koliko politički budemo zreli, a zrelost je kontinuirano na ispitu.

Bošnjaci nemaju luksuz da drugi donose političke odluke umjesto njih, i toga moraju biti svjesni. Aktuelna politička pozicija Bošnjaka može biti bolja, i nekada se čini da je najuzurpiranija baš unutar matice Bosne i Hercegovine. Za boljitak na svim frontovima potreban je kohezioni faktor i usaglašeni pravci djelovanja na relaciji intelektualna elita – politički predstavnici.

Reaktivno djelovanje ostaviti iza sebe, a što više uložiti napora u smjeru proaktivnog, jer jedino na taj način Bošnjaci mogu korak naprijed.

*Autor je magistar historije, istraživač u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica. Doktorant je na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba