Sarajevo ne zaboravlja: Otvorena 16. izložba posvećena Mevlani Dželaluddinu Rumiju
U Galeriji Preporod u Sarajevu u utorak, 16. decembra, otvorena je 16. izložba Sjećanje na Hz. Mevlanu Dželaluddin Rumi.
Galerija Preporod tradicionalno organizira ovu izložbu kojom obilježava dan smrti ovog istaknutog islamskog mistika, pjesnika, teologa i učenjaka (preminuo je 17. decembra 1273. godine).
Izložba je otvorena večeras u 18 sati, a mnogi eminentni umjetnici predstavili su svoja djela inspirisana likom i djelom Rumija.
Pogled na Sarajevo večeras: Grad koji je trenutno "najzagađeniji u svijetu"
Među njima su: Adis Lukač, Bato Bostandžić, Branko Vekić, Ćazim Hadžimejlić, Edin Hasanić, Edin Numankadić, Elma Alić-Šobot, Esma Mrahović-Berbić, Fehim Husković, Hamzalija Muhić, Jadran Adamović, Ilonka Jasak, Ira Skopljak-Viteškić, Mirsada Baljić, Mensur Porović, Mehmed Slezović, Meliha Teparić, Mersiha Merdžanović-Memić, Nerica Abdulić-Osmančević, Nataša Andreeva Salihović i Stjepo Gavrić.
Izloba će biti otvorena do 29. decembra 2025. godine.
Mevlana Dželaludin Rumi jedno je od najistaknutijih imena svjetske filozofije i književnosti srednjeg vijeka. Najpoznatiji je po svojoj poemi Mesnevija sačinjenoj od nevjerovatnih 25.000 stihova.
Mevlana Dželaludin Rumi perzijski je filozof, teolog i pravnik, a ujedno se smatra i jednim od najvećih derviških pjesnika islama. Osim navedenoga, on je i osnivač reda mevlevije čiji su pripadnici poznatiji pod nazivom 'vrteći derviši'.
Rumijevo pravo ime je Muhammed Dželaluddin. Mevlana i Rumi imena su koja je poslije "dobio". Rođen je 30. septembra 1207 godine u Belhu, koji se danas nalazi u Afganistanu. 1212. njegova porodica je preko Nišapura, Bagdada i Kufe otišla u Mekku na obrede hadža. Nakon tih obreda, preko Šama i Halepa, uputili su se prema Anadoliji i 1222. godine smjestili se u Larende (Karaman). Njegov otac je bio poznati teolog, pravnik i mistik. Nakon poziva seldžučkog sultana Alaeddin Kejkubata 1228. godine, došao je na čelo medrese i zajedno sa porodicom preselio se iz Karamana u prijestolnicu Seldžučke države Konyu.
Nakon smrti oca, Rumi je došao na njegovo mjesto i godinama držao predavanja, na koja su, s vremena na vrijeme, prisustvovali ljudi različitih vjeroispovijesti. Rumi je umro u Konji, 17. decembra 1273. godine u svojoj 66. godini. Ukopan je pored svog oca i oko njegovog mezara podignuto je veličanstveno Zeleno turbe.
Na mjestu gdje se nalazi ovo turbe, poznato kao i Mevlanino turbe, danas se nalazi Mevlanin muzej, dok se nekada ranije tu nalazila i Mevlanina tekija. U muzeju su izloženi i Mevlanini rukopisi, kao i djela o misticizmu. Nakon Rumijeve smrti, mevlevijski derviši pokrenuli su ples po imenu Sema i napravili tekiju.
Ples sema, koji se još smatra i meditacijom, stvoren je i razvijen Rumijevim nadahnućem. Ovaj plesni ritual popraćen je tradicionalnim turskim instrumentom 'ney', a prije same ceremonije se čita Mesnevija; Rumijeva poema koja derviše uči kako istinski voljeti Boga. U ovome plesu sve je prepuno mistike i simbolike, pa čak i haljina koju derviši nose. Novčić predstavlja nadgrobnu ploču čovjekovih loših navika, bijela haljina predstavlja njegov pokrov, a kardigan koji nose simbol je njihove volje.
Neki od njegovih najpoznatijih citata su:
- "Ljubav je beskrajni okean čija su nebesa samo pahuljice pjene. Znaj da su to vali Ljubavi što pokreću točak nebesa jer bez ljubavi svijet bi bio beživotan"
- "Kada iz srca govor nesmetano potekne, znak je to prisnosti među dušama; bez prisnosti, protok je blokiran. Kada srce ugleda voljenu, kako ono da ostane gorko? Kada slavuj ugleda ružu, kako on da ne zacvrkuće?"
- "Šta je duša? Duša je svijest o dobru i zlu, radovanje nad dobrotom, a tugovanje nad nesrećama. Budući da je svjesnost najdublja priroda i suština duše, što si više svjesniji, to si više duhovniji. Svjesnost je posljedica ruha: onaj ko je u izobilju posjeduje može se zvati Božijim čovjekom ili ženom"
- "Kada god se tuga ukaže, budi ljubazan prema njoj, jer je Bog smjestio biser u ruku tuge"
- "Očisti sebe od svojstava sobosti, kako bi uzmogao vidjeti svoju čistu, nepotamnjelu suštinu"
- "Naučit ćeš čitajući, razumjet ćeš voleći"
- "Nemoj se pričinjavati svijetu odjećom i rječnikom. Nemoj lažno oponašati dobre ljude, budi iskren i prema Bogu i prema ljudima"
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.