Promovirana fotomonografija 'Srebrenički put pakla 1995-2015'

Bajrić je 1995. godine bio jedini fotograf koji je ekskluzivno zabilježio čuvene fotografije izlaska Srebreničana kod Sapne i Nerzuka, koje su vjerna ilustracija srebreničke golgote.

"Kada se pročulo da je Srebrenica pala, igrom slučaja bio sam jedini fotoreporter koji je zabilježio dolazak iznemoglog, iscrpljenog i ranjenog naroda. Nisam mogao vjerovati kako su uopće uspjeli doći do slobode. Ali, u kakvom god stanju da su bili, oni su preživjeli, za razliku od hiljada ljudi koji su ubijeni. Kada sam se vratio u Tuzlu, oko mene su se okupili brojni novinari, koji su me molili da im dam neke fotografije, koje su ubrzo odjeknule cijelim svijetom. Od tada sam pratio sva dešavanja u vezi sa Srebrenicom", rekao je Bajrić.

Godinama poslije Bajrić je bilježio otkrivanje masovnih grobnica, komemoracije, dolazak svjetskih zvaničnika, kolektivne dženaze, marš mira, mirne proteste Srebreničanki u Tuzli...

"Samo su dva čovjeka, kolega Bajrić i fotoreporter Amel Emrić, svojim fotoobjektivima kontinuirano svjedočili o najtragičnijem vremenu Bošnjaka, sve od 11. jula 1995. do 11. jula 2015. godine. Fotografije su autentične i bez ikakvih retuširanja. Možda one ne mogu umjetnički da zadive, ali ove fotografije i ne treba da zadive, jer je riječ o dokumentu. Ova fotomonografija je najveći i najautentičniji dokument optužnice za genocid", kazala je novinarka Almasa Hadžić, jedna od promotora.

Fatima Klempić-Dautbašić, doktorica u ratnoj bolnici, koja je tokom marša smrti u julu 1995. godine bez gotovo ikakvih lijekova, ranjenicima pružala pomoć, kazala je da svake godine ponovo proživljava sva ta stravična dešavanja.

"Emocije naviru. Napisano je više knjiga o Srebrenici, ali fotografija je živa riječ i na njima možete vidjeti bol i patnju izmrcvarenog naroda", kazala je Klempić-Dautbašić.

Uz Hadžić i Klempić-Dautbašić, promotori "Srebreničkog puta pakla 1995-2015" bili su još i Ćamil Duraković, bivši načelnik Srebrenice te Naser Orić, ratni komandant Srebrenice, koji je izrazio žaljenje što Bajrić nije bio u Srebrenici do 1995. godine, kako bi zabilježio patnju naroda u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija.

Inače, Bajrić se preko 30 godina profesionalno bavi novinskom fotografijom. Njegova su djela objavljena u brojnim svjetskim medijima, a izložbu fotografija iz ove monografije postavljao je u više gradova u Evropi, uključujući i Beograd.