Promocijom knjige 'Zabilježene' započeo Pitchwise (FOTO)

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu započeo je 9. Festival ženske umjetnosti i aktivizma Pitchwise. 

Otvaranje Pitchwisea uveličala je promocija knjige na koju se dugo čekalo, a koja prikazuje historiju ženskog pokreta u BiH. 

Zabilježene – Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku prikazuje historiju ženskih udruživanja i individualnih napora žena, u prethodnih 100 godina i više, što je smješteno u šire socijalne, pravne, ekonomske i kulturne bh. političke kontekste.

O doprinosima žena u umjetničkoj, naučnoj, aktivističkoj, kulturnoj i ostalim sferama života govorile su koautorice Amila Ždralović, Elmaja Bavčić, koautor Zlatan Delić, te moderatorica i urednica knjige Jasmina Čaušević.

U uvodu je rečeno kako je ova knjiga važna za feministički pokret u BiH generalno, jer može ponuditi uvid u ono što su žene radile u posljednjih 100 godina po pitanju svoje uloge u društvu i različitim sferama, kao što su medicina, novinarstvo, obrazovanje, umjetnost. 

"Na početku je bilo sporno da li sve te žene podvesti pod feministkinje, ali feminizam u BiH ne počinje danas s nama, nego su nas mnoge žene iz prošlosti zadužile i zato o njima treba govoriti kao o feministkinjama", rekla je urednica Čaušević 

Amila Ždralović je u knjizi pisala o čuvenom AFŽ-u (Antifašističkom frontu žena) i ženama unutar NOB-a i za vrijeme socijalističke Jugoslavije. 

Zanimljiva je uloga AFŽ-a u postizanju ženskih prava u vrijeme SFRJ. Ždralović tvrdi da je ova organizacija značila sigurno mjesto na kojem su žene mogle artikulirati svoje zahtjeve. Priča o borkinjama u 2. svjetskom ratu i AFŽ-u je više od stereotipne ideološke heroizacije koja prati sve njih, Zanimljivo je baviti se njihovom emancipacijom koja se dešavala prije. Mahom su to bile žene koje su bile zainteresirane za obrazovanje i imale izraženu javnu svijest. 

Zlatan Delić se bavio nevidljivošću žena u književnosti i stvaralaštvu, koliko je njihovo mjesto bilo podređeno spram kolega pisaca. Naveo je da ni jednoj književnici u proteklih 100 godina koje su pomenute u knjizi, ni jedna izdavačka kuća nikada nije objavila sabrana djela. Tek krajem 20. stoljeća, kada se u BiH razvijaju "nacionalni" nastavni planovi, žene ulaze u školske planove i programe i to ne što su ih priznali kao književnice, već zbog nacionalističke agende. 

Poglavlje knjige koje se bavi postdejtonskim periodom i formiranjem novog ženskog pokreta u BiH navodi plejadu žena koje istupaju u javnom životu kao feministkinje. Na istaknutom mjestu je Nirman Moranjak Bamburać, a zadnjih godina u javnom životu je veliki broj žena u čijem radu je primjetan feministički diskurs. Među njima su rahmetli Farah Tahirbegović, Šejla Kamerić, Selma Spahić, Amira Medunjanin i mnoge druge.