Jasmin Duraković radi predstavu o ratnom Sarajevu: "Tad su stvoreni temelji za ono što danas imamo"

U Pozorištu mladih Sarajevo traju završne probe za novu predstavu Sarajevo - grad od snova, pisca i reditelja Jasmina Durakovića, čija je premijera zakazana za 4. juni.

Riječ je o drami koja govori o Sarajevu iz vizure ratnih i poslijeratnih godina, a u kojoj autor fantazmagoričnim dramskim rukopisom ispisuje modernu historiju grada koji objedinjuje opsadu, reintegraciju, "doba mira" i promašenih pokušaja "građankog bodybildinga" kroz učešće stranih NVO-a. Također postavlja pitanje koliko još uvijek postoji sloboda govora i umjetničkog izražavanja kada su u pitanju osjetljive teme poput rata i pomirenja, te koliko su domaći umjetnici profitirali na temama ratnih trauma.

Aktuelan tekst

Tekst je dio ratnog ciklusa autora u kojem je nastao i njegov kultni film Nafaka, o čemu je Duraković više otkrio u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Trending

Jasmin Duraković radi predstavu o ratnom Sarajevu: "Tad su stvoreni temelji za ono što danas imamo"

"Počeo sam pisati tekst 1993. godine, u vrijeme rata, odnosno opsade Sarajeva i završio sam ga negdje 1998. ili 1999.

To je bio proces u kojem sam stavljao na papir stvari koje sam u tom trenutku osjetio da su važne i bitne, iz neke perspektive mladog čovjeka koji je bio novinar.

Prije 3 dana

Premijera predstave "Sarajevo-Grad snova" u Pozorištu mladih: Dramski pogled na opsadu grada

Ovaj tekst je rezultat toga. On je 1999. na Javnom pozivu Narodnog pozorišta u Sarajevu dobio nagradu za najbolji dramski tekst, a mi 27 godina poslije pravimo njegovu postavku u Pozorištu mladih", rekao je Duraković za portal Radiosarajevo.ba.

I poslije toliko vremena tematika kojom se tekst bavi još izaziva pažnju, što ga je navelo da ga prenese na scenu.

"Kad sam ulazio u ovaj proces želio sam da provjerim koliko je taj tekst aktuelan u odnosu na vrijeme koje je prošlo.

S te strane, nekako mi se čini da nije izgubio, već da je zapravio dobio", jasan je autor.

Otkrio nam je kako je bilo raditi na postavci i iznova prolaziti kroz teška iskustva koja je opisao u tekstu.

"Jedno je tekst koji vi imate, a proces pravljenja pozorišne predstave drugo. Vi tu niste sami kao pisac, već reditelj koji ima svoju ekipu – glumce, scenografe, autore muzike...

Bilo je mi je jako važno da ta ekipa osjeti šta mi zapravo radimo. Iz moje lične perspektive to je bio tekst koji je nastajao iz nekog osjećaja u opsadi, ostavljenosti i svijeta u koji smo mi bili gurnuti svi zajedno.

To je bilo vrijeme preživljavanja, ali i vrijeme u kojem smo zapravo doživljavali i ponos i razočarenja. Prvo odnosom međunarodnih politika, agresijom, ali i nekim procesima koji su se dešavali unutar nas samih.

Gledajući iz ove perspektive, to je bilo vrijeme kad se raspao komunizam, država, Sarajevo i BiH su napadnuti, ali su se istovremeno stvarale nove ideologije, nove politike koje su bile zasnovane na nekim potpuno drugim principima negoli u vrijeme kada sam ja odrastao '80-ih. To je jedno šokantno vrijeme za mene lično, a vjerujem i za mnoge sugrađane koji se dobro sjećaju tih godina", istakao je Duraković.

Iskustvo i mladost

Važan dio predstave je glumačka ekipa, koja je ispunila Durakovićeve zamisli.

"Sama predstava je vrlo složena. Mi u njoj imamo fragmentalnu dramaturgiju. Koristimo i multimediju. Sve to zajedno jeste neki proces u kojem vi stvarate vizuelne slike. S druge strane, ključ uvijek jesu glumci. Ako oni ne iznesu svoj dio posla, džaba vam trud oko nekih drugih stvari.

Ja sam zadovoljan glumačkom podjelom. Tu imamo jednu sjajnu generaciju starijih, iskusnih glumaca poput Belme Lizde Kurt, Mirvada Kurića, Vanese Glođo, Roberta Krajinovića i Edina Avdagića. S druge strane, tu su talentovani mladi glumci Enes Kozlićić, Haris Bidžan, Deni Mešić i Alisa Čajić. Jedan miks iskustva i mladosti, a to je upravo što ova predstava traži.

Ono što mi je također važno je da kroz postavku napravimo nešto što zapravo treba da bude zanimljivo i mladim ljudima. Imamo takav pristup materijalu da on diše i može da funkcioniše s današnjom publikom", objasnio je naš sagovornik.

Za kraj nam je kazao koje su to ključne poruke koje je kroz tekst, odnosno njegovu postavku želi prenijeti publici.

"To su neka proživljena iskustva, i moja i ljudi oko mene. Ja sam u to vrijeme bio novinar Slobodne Bosne i član glavnog štaba Armije RBiH, te znam dosta o tom periodu. Sama emocija koju nosimo iz tog vremena je bitna.

Ljubav, odnos i prijateljstva među vojnicima, ali borba za moć unutar onih koji nas napadaju, ali i nas samih. Sve su to nekako teme ovog teksta.

On se bavi i pitanjima nakon rata, na koji način je nakon Daytona međunarodna zajednica ušla u rješavanje našeg problema. I tu vidimo jedan veliki neuspjeh zbog kojeg smo danas svi frustrirani, nezadovoljni stanjem u državi u kojoj živimo. Ta nefunkcionalnost države se tada stvarala, odnosno tad su stvoreni temelji za ono što danas imamo", zaključio je Duraković u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

U predstavi igraju Belma Lizde Kurt, Alisa Čajić, Mirvad Kurić, Vanesa Glođo, Edin Avdagić, Semir Krivić, Robert Krajinović, Deni Mešić, Haris Bidžan i Enes Kozličić.

Autorski tim predstave čine Džejlana Karaman Pašić (scenografkinja), Segor Hadžagić (dramaturg), Lana Lončarević (kostimografkinja) i Armin Jusuframić (kompozitor).