Promocija romana 'Zlatni geler' autora Almira Imširevića u BKC-u
JU Bosanski kulturni centar KS najavljuje promociju romana pod nazivom Zlatni geler, autora Almira Imširevića, bosanskohercegovačkog književnika i dramaturga, koja će se održati u srijedu, 7. februara, s početkom u 19:00 sati u Galeriji sarajevskog BKC-a.
Sa autorom će o novom romanu, koji je objavila izdavačka kuća Buybook, razgovarati Ivana Golijanin.
"U centru romana je preživjeli opsade Sarajeva koji na rezidenciji za pisce, u francuskom gradiću, pokušava povezati niti svoga života nakon očeve smrti prožet nikad prolaznom traumom rata. (...) Iako se svojom upečatljivošću izdvajaju pasaži koji predstavljaju povratak priče unazad – takozvani flešbekovi (u njima vidimo kako se glavni junak otuđuje od vlastitog bola i empatije za bol drugih ljudi, posebno na primjeru dječaka koji umire pogođen sitnim gelerom), Zlatni geler je koherentne strukture na tragu modernističkog promišljanja romana", napisao je Faruk Šehić.
Nova usluga u Bingo trgovini: Postavljen automat za naplatu centralnog grijanja u centru na Ilidži
"Enki Duraković, glavni junak, bori se s vlastitim ratnim/životnim demonima i demonima pisanja, krajnji rezultat je roman o traumi i pokušaju oporavka. A to je ono vječno pitanje na koje možda nikad nećemo pronaći odgovore. Uostalom, ovaj roman je i baziran na začudnosti, na čuđenju pred misterijom vlastitog i tuđih života", dodao je.
"O tome u kolikoj mjeri je ovaj roman autobiografski ne bih previše pisala jer je Imširević – bez obzira na prisustvo/odsustvo autobiografskog nadahnuća – uspio priču Enkija Durakovića uzdići na nivo pripovijesti i tu pitanje o autobiografskom postaje gotovo u potpunosti irelevantno, osim možda za neke pozitiviste koji će se autorovim djelom baviti u budućnosti. Kako bilo, Zlatni geler je zreli romaneskni debi koji će zadovoljiti i zahtjevnijeg čitatelja u živom prenošenju jedne intimne zbilje", napisala je Ivana Golijanin.
Almir Imširević rođen je 1971. godine u Bihaću. Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu diplomirao je na Odsjeku za dramaturgiju, te od 1998. godine radi kao predavač i dramaturg.
Autor je drama: Kad bi ovo bila predstava… (1997.), Balkanski đavo Sram (1998.) - uvrštena je u francusku antologiju evropske drame De Pinter a Muller, drama Kad bi ovo bila predstava… - uvrštena je u Antologiju BH drame XX vijeka, Circus Inferno (2001.), Po istinitoj priči (2006.), Mousefuckers (2008.) , Deset razlika ili The Only Thing That’s Real (2011.), Kad bi ovo bio film (2012.) i mnoge druge.
Drame su mu nagrađivane na festivalima u Bosni i Hercegovini, izvođene u zemljama Europe, te uvrštene u nekoliko antologija.
Kao dramaturg radio je u skoro svim profesionalnim teatrima Bosne i Hercegovine. Kao scenarista radio je na filmu i televiziji. Do sad je objavio dvije knjige drama, zatim, knjigu kratkih priča Strana 212 (2011. izdavač Omnibus) i knjigu od 22 priče Najljepši od svih svjetova (2020. izdavač Nomad).
Teatarske kritike, prikaze i eseje objavljivao je u sarajevskim časopisima. Autor je i nekoliko scenarija za televizijske projekte rađene u BiH i Hrvatskoj, te scenarist igranog filma Mliječni put.
Bio je jedan od rukovodilaca Otvorene scene Obala; niz godina nalazio se na funkciji šefa Odsjeka za dramaturgiju, a danas je redovni profesor na predmetu Pisanje za teatar.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.