Preminuo Marko Marjanović, romanopisac, esejist, književni i likovni kritičar
Mirko Marjanović, pripovjedač, romanopisac, pjesnik, književni i likovni kritičar, leksikograf i jedan od osnivača P.E.N. Centra u BiH preminuo je danas 28. maja 2023. u Sarajevu.
Mirko Marjanović je rođen u Tramošnici, 13. jula 1940. godine. Osnovnu školu završio je u Tramošnici, a gimnaziju u Gradačcu 1961. godine. U Sarajevu je dvije godine studirao pravo, a diplomirao na Višoj pedagoškoj školi likovnu umjetnost 1968. godine. U vrijeme studija u Sarajevu je tehnički uređivao studentski list Naši dani, Zadružni željezničar i Oslobođenje.
U književnom časopisu Život radio je kao korektor u vrijeme kada je njegov glavni urednik bio Mak Dizdar. Od 1969. do 1977. godine radio je na TV Sarajevo kao ilustrator, kraće vrijeme i kao urednik u informativnom i kulturnom programu. Od 1977. do 1980. bio je sekretar u Kulturno-prosvjetnoj zajednici BiH, od 1980. do 1984. glavni urednik književnog časopisa Život, a od 1984. do 1994., kada odlazi u penziju, urednik domaće književnosti u izdavačkoj kući Svjetlost. U istoj izdavačkoj kući bio je jedan od urednika, uz Ristu Trifkovića i Aliju Isakovića edicije Književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 50 knjiga.
Provjerili smo šta se dešava na Širokači: "Porodica evakuisana, Bostarići su najviše ugroženi"
Bio je i prvi glavni urednik Stećka, lista za kulturu i društvena pitanja HKD Napredak. 1996.godine izabran je za predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu. U Ogranku Matice hrvatske u Sarajevu pokrenuo je ediciju "Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga". U Udruženju književnika BiH obavljao je niz funkcija od sekretara do predsjedavajućeg.
Sve vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu proveo je u opkoljenom Sarajevu. Bio je među osnivačima bosanskohercegovačkoga centra međunarodnoga PEN kluba u jesen 1992. u opkoljenom Sarajevu.
Tužan oproštaj od akademika Dževada Karahasana: 'On je spajao i istok i zapad, bio je najveći...'
Kao slikar samostalno je izlagao tri puta, dok je prve prozne radove objavio u đačkom listu Riječ mladih u Gradačcu. Pripovijetke su mu uvrštene u mnoge antologije, izbore i preglede i prevođene na talijanski, njemački, španjolski, engleski, poljski i turski jezik.
Dobitnik je Nagrade "Svjetlosti" za roman "Povijest izgubljene duše" (1980.) i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva za isti roman (1981.). Za roman "Braća" dobio je Dvadesetsedmojulsku nagradu BiH (1984.). Godine 1995., kao glavni urednik, dobitnik je Međunarodne nagrade "Pierre Chevallier" (Génève) za mjesečnik "Stećak", a 2011.godine dobio je Nagradu Fondacije za izdavaštvo FBiH na anonimnom konkursu za zbirku priča "Čuvar obiteljske katedrale".
BIBLIOGRAFIJA
U ime oca i sina (roman, 1969.)
Središte (pripovijetke, 1973.)
Povijest izgubljene duše (roman, 1980.)
Braća (roman, 1983.)
Voda teče kako teče (izbor iz proze, 1984.)
Topot divljih konja (roman, 1989/2002.)
Živjeti smrt (sarajevski ratni dnevnik, 1996.)
Fra Petar Perica Vidić (likovna monografija, na hrvatskom, njemačkom, talijanskom i engleskom jeziku, 1997.)
Fra Petar Perica Vidić, likovna monografija, 2004.)
Treći svjetski rat (zapisi, kritike, pjesme, razgovori, 1999.)
Osmjehni se i u plaču (roman, 2000.)
Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas (leksikon, 2001.)
Čuvar obiteljske katedrale (priče, 2011.)
Zapisi o knjigama i slikama (književni i likovni zapisi, leksikon o hrvatskim likovnim umjetnicima BiH, 2012.)
Kad god razgovaram s vjetrom (pjesme, 2014.
Strah (roman, 2014/2016.)
Dom blaženog djeteta (roman, 2017.)
Od zaborava za zaborav (prozni zapisi i pjesme, 2017.)
Zašto mislim da je danas petak (pjesme i prozni zapisi, 2019.)
Pod jednim krovom (zapisi o piscima, slikarima, grafičarima, dnevnik iz Kine, 2020.)
O hrastu i žiru (pjesme i prozni zapisi, 2020.
Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, drugo dopunjeno izdanje pripremljen za tisak, još nije objavljeno. Ima četiri neobjavljena prozna rukopisa: A bilo nam je prokleto lijepo i u ratu (roman), Puno je dobrih ljudi u Sarajevu (priče), Uskrsnuće živih (kratki roman), Kritike, sjećanja.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
