Prava poslastica za ljubitelje pisane riječi: Top pet knjiga koje trebate pročitati ovog proljeća
U iščekivanju novog godišnjeg doba ljubitelji pisane riječi tragaju za novim naslovima uz koje će provesti slobodno vrijeme.
Prošetali smo do Radićeve 4 u Sarajevu i uz pomoć Ene Hasečić, Buybookove urednice pronašli pet knjiga koje biste mogli pročitati u narednim mjesecima.
Na našem spisku našao se jedan Nobelovac, dobitnik prestižne francuske nagrade, najprevođenija češka autorica, Buybookova draga saradnica iz susjedne Srbije i rocker kojem je svijet muzike vječno zahvalan.
Prije 32 godine osujećen napad JNA na Predsjedništvo i Skupštinu BiH
Vidimo se u augustu, G. G. Marquez
Izdavačka kuća Buybook pridružila se velikim svjetskim izdavačima i u srijedu, 6. marta objavila posljednji roman nobelovca Gabriel García Márqueza Vidimo se u augustu.
Svakog augusta Ana Magdalena Bach odlazi na karipski otok kako bi položila cvijeće na majčin grob. Sretno udana sredovječna žena nema razloga bježati od života koji je stvorila sa svojim suprugom i djecom. Ipak, 16. august – trajekt, taksi, buket gladiola i hotel – postaje ritual koji u njoj budi neodoljiv poriv da se jednom godišnje preobrati u drugu ženu, da istraži vlastitu seksualnost i ispita nemir koji tinja u njenom srcu.
Svjetska premijera romana: Buybook objavio 'Vidimo se u augustu' nobelovca Gabriel García Márqueza
Vidimo se u augustu oda je životu i meditacija o slobodi, kajanju, samospoznaji i misterijama ljubavi – neočekivani dar jednog od najvećih pisaca koje je svijet ikada upoznao.
Gabriel García Márquez (1927. - 2014.) s dvadeset godina objavio je svoju prvu priču, sljedeće godine počeo se baviti novinarstvom, a Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1982. Više od pola stoljeća bavio se tim profesijama, očaran "gorkim šarmom pisaće mašine". Smatra se najistaknutijim predstavnikom "magijskog realizma", a uvijek je tvrdio: "U mojim romanima ne postoji nijedan redak koji nije zasnovan na stvarnosti." Ostavio je neizbrisiv trag u svjetskoj književnosti, naročito kultnim romanima Sto godina samoće i Ljubav u doba kolere.
Šuma u kući, Alena Mornštajnova
Kažete da bih trebala biti sretna.
Kažete da to moram naučiti.
Kažete da zaslužujem sreću.
Evo, reći ću vam nešto o sebi.
Ovako počinje iskrena i surova ispovijest o životu devetogodišnje djevojčice koja odrasta s majkom, bakom i djedom u seoskoj kući okruženoj šumom. Na prvi pogled kuća je to poput onih iz bajke, no miris šume uvukao se u sve pukotine, sprečava čak i zrake sunca da uđu u nju i svakim danom sve više vlada njihovim životima.
"Željela sam napisati roman o tome koliko je teško razlikovati istinu od laži i suprotstaviti se zlu. Željela sam pokazati kako određeni izbori, koji se posmatraču čine jednostavnim, mogu biti nejasni i nepremostivi. Na kraju, zbog same sebe željela sam objasniti zašto se takve stvari dešavaju i zašto se s njima teško suočiti".
Alena Mornštajnová (1963, Valašské Meziříčí) trenutno je najčitanija i najprevođenija češka autorica čiji su romani, od kojih su najpoznatiji Hana, Tihe godine i Mali hotel, samo u Češkoj do sada prodani u više od pola miliona primjeraka. Dobitnica je više književnih nagrada među kojima se posebno izdvajaja Češka knjiga i Databáze knih za knjigu godine. Šuma u kući njen je najnoviji roman koji je potresao čitalačku javnost i otvorio mnoga pitanja.
Anomalija, Hervé Le Tellier
U martu 2021, neobjašnjiv događaj na letu od Pariza do New Yorka preokreće živote stotine putnika. Uhvaćeni u snažnu oluju, naposljetku sigurno slijeću na JFK, ali niko još ne shvata da je oluja bila sve samo ne obična.
Tri mjeseca kasnije, u junu 2021, isti avion, s istim putnicima i istom posadom, ponovo je kontaktirao kontrolu leta aerodroma JFK.
U avionu su arhitekt André i njegova ljubavnica Lucie, ugledni porodični čovjek i plaćeni ubojica Blake, nigerijska pop zvijezda Slimboy, advokatica Joanna, sedmogodišnja Sophia, američka glumica Adriana i propali francuski pisac Victør Miesel. Svi oni na različite načine vode dvostruke živote. Ali sada zapravo i postoje dvostruko…
"Očaravajuće... duboko dojmljivo istraživanje slobodne volje, sudbine, stvarnosti i smisla postojanja… [Anomalija] oscilira između različitih žanrova — naučne fantastike, trilera, ljubavne priče, introspektivnih djela — a nijedan od njih je ne ograničava", zapisao je o Anomaliji ugledni New York Times.
Autor je dobitnik francuskog Goncourta, a bit će ovogodišnji gost Bookstana.
Put od crvene cigle, Marijana Čanak
"Knjiga priča Put od crvene cigle Marijane Čanak jedna je od onih knjiga koje vas istovremeno uznemiruju i zadivljuju. Najprije, niste sigurni jesu li ti tekstovi bajke ili su stvarnosna proza jer su pisani jednim začudnim jezikom i još začudnije su atmosfere. Ali istovremeno, dok čitate ovu knjigu počinjete se i sami preispitivati jer biste vrlo lako mogli biti jedan od muških ili ženskih likova koje u pričama srećete. Raspoređene u četiri ciklusa, ove priče govore o ženi u patrijarhalnom društvu, o njenoj menstruaciji koja kao crvena nit tekstove uvezuje u cjelinu.
Četiri ciklusa su kao četiri raspoloženja i svaki od njih sadrži potresne priče koje su znalački napisane, u kojima uživate i onda kad vam stvaraju nelagodu. Jer ove su proze prije svega književnost, pa onda i sve ono ostalo. Dok budete čitali ovu knjigu posumnjat ćete u mnoge ljude koje poznajete. Osjećat ćete se nesigurno u svijetu koji vas okružuje, nesigurno čak i u vlastitoj koži koja vas štiti. Zato čitajte Marijanu, kako zbog sebe, tako i zbog svih nas", zapisao je Almin Kaplan.
Marijana Čanak (Subotica, 1982) završila je studije književnosti u Novom Sadu. Piše prozu. Dvostruka je dobitnica književne nagrade "Laza K. Lazarević" za najbolju neobjavljenu savremenu pripovetku. Objavila je knjigu proze Ulični prodavci ulica (2002), zbirku priča Pramatere (2019, 2023) i roman Klara, Klarisa (2022), koji se našao u finalu NIN-ove i Vitalove nagrade. Put od crvene cigle je njena druga zbirka priča.
Posljednji sultan, Robert Greenfield
Biografija Ahmeta Erteguna, osnivača Atlantic Recordsa i osobe zaslužne za zvjezdani uspjeh brojnih muzičara – od Raya Charlesa do Rolling Stonesa.
Briljantan, kulturan, drzak i prevrtljiv, Ahmet Ertegun bio je legenda u svijetu muzike. Blagoslovljen sjajnim ukusom i odličnim osjećajem za posao, Ertegun je osnovao Atlantic Records i uveo rock’ n’ roll u glavne muzičke tokove. Brzo je postao poznat kako zbog svog besprijekornog stila i bogatog društvenog života sa zvijezdama sa A liste, tako i zbog svojih pionirskih poduhvata u muzičkom studiju.
Među brojnim vodećim muzičarima svih vremena koje je Ertegun otkrio, angažovao ili sa kojima je snimao u studiju nalaze se Ruth Brown, Ray Charles, Bobby Darin, Sonny i Cher, Eric Clapton, Buffalo Springfield, Crosby, Stills, Nash & Young, Led Zeppelin i Rolling Stones.
Ertegun je proživio grandiozan život, ali najsretniji je bio kada je do kasno u noć u zabačenim bircuzima slušao muziku. Živopisna i neodoljiva poput svoga glavnog protagoniste, knjiga Posljednji sultan fascinantna je priča o čovjeku koji je uvijek živio po vlastitim pravilima.
"Robert Greenfield je očito s ljubavlju napisao živopisnu, detaljnu i krajnje uvjerljivu povijest jednog od najfascinantnijih života dvadesetog stoljeća. Dobijate ne samo insajderski izvještaj o izgradnji diskografske industrije i vrhuncu rock 'n' roll cirkusa, nego i o svjetovnom obrazovanju jednog mladog čovjeka u diplomatskim krugovima evropskih prijestolnica i Washingtona, kao i o američkoj eliti u doba procvata modernog New Yorka. Posljednji sultan izvanredna je odiseja doista izvanrednog čovjeka", zapisao je Jann Wenner, urednik, izdavač i osnivač magazina Rolling Stone.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
