Otvorena izložba Anite Zečić: "Prijedorska trauma je prijedorska tuga" priča istinu o zločinima

1
Radiosarajevo.ba
Otvorena izložba Anite Zečić: "Prijedorska trauma je prijedorska tuga" priča istinu o zločinima
Foto: N.G/ Radiosarajevo / Izložba "Prijedorska trauma je prijedorska tuga"

Izložba "Prijedorska trauma je prijedorska tuga" kojom Anita Zečić, autorica izložbe, priča istinu o zločinima u Prijedoru. 

Izložba se sastoji od slika posvećenih potrazi za nestalima iz Prijedora.

Posvetila je i potrazi za Mirsadom Zečićem, njenim stricom, koji je ubijen sa 25 godina, 1992. godine u Prijedoru. Nakon decenija potrage, pronašli su njegovo tijelo prije nepunih mjesec dana.

Dodik najviše sankcionisan političar u regionu: Koje posljedice ima za BiH?

Dodik najviše sankcionisan političar u regionu: Koje posljedice ima za BiH?

Njeni radovi predstavljaju isječke iz prijedorskih logora "Omarska", "Trnopolje", "Keraterm", ali i logora "Manjača" u kojem je bio smješten veliki broj Prijedorčana. Izložba u organizaciji Arhiva Federacije BiH bit će otvorena u prostorijama Bošnjačkog instituta Adil Zulfikarpašić do 12. novembra 2024. godine. 

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je u nekoliko presuda zaključio da je u Prijedoru došlo do nasilnog preuzimanja vlasti u aprilu 1992., nakon čega su krenula hapšenja, zatvaranja u logore, ubistva, silovanja i protjerivanja nesrpskog stanovništva. 

Posljednji je dan mjeseca maja 1992. godine, u Prijedoru, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine stanovništvo je slušalo lokalni radio. Obratile su im se spikerice Senija Džafić i Jadranka Vejo-Račević, a, izrecitovale su dekret koji je izdao krizni štab općine Prijedor, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS).

Poručile su kako svi nesrbi moraju označiti svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima i nositi bijele trake na ruci, ako napuštaju svoje domove. Bio je to tek početak kampanje istrebljenja koja je rezultirala masovnim pogubljenjima, koncentracionim logorima, masovnim silovanjima i konačno uklanjanju više od 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor. 

Historija će zabilježiti i da je ovo bio prvi put od 1939. godine kada su nacisti izdali dekret kojim se svim poljskim Židovima naređuje da nose bijele trake oko ruke s plavom Davidovom zvijezdom - na ovaj način su pripadnici etničke i vjerske skupine bili označeni za istrebljenje. Članovi posmatračke misije Europske komisije su izjavili da su za vrijeme posjete jednom mješovitom srpsko-bošnjačkom selu, u augustu 1992. godine, vidjeli da su bošnjačke kuće označene bijelim zastavama kako bi ih se razlikovalo od srpskih kuća. 

U Prijedoru je ubijeno 3.176 osoba, uključujući 102 djece. Do sada je za zločine na prijedorskoj općini doneseno 56 presuda, a otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima se ističe Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije