Okrutna bajka "Kavkaski krug kredom" izvedena na sceni NPS-a

U okviru ovogodišnjeg programa Modula Memorije, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u subotu, 27. aprila izvedena je predstava “Kavkaski krug kredom”, rađena prema istoimenom tekstu Bertolta Brechta, a u režiji Paola Magellija.

Kavkaski krug kredom jedan je od zadnjih, ali i jedan od najintrigantnijih komada Bertolta Brechta (1898 -1956), dramatičara drugačijeg, pjesnika različitog, pripovjedača, režisera i teoretičara koji je pokrenuo i epski teatar, tog vražjeg pacifista koji je svojim kritičkim, društveno angažiranim djelom revolucionirao kazalište.

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba: Predstava "Kavkaski krug kredom" u NPS-u

Recenzija / Kavkaski krug kredom: Okrutna bajka u izvrsnoj sarajevskoj produkciji

Hrabrost izričaja, snaga eksperimenta i strastvenost angažmana osigurala mu je ne samo poziciju najistaknutijeg njemačkog dramatičara 20. stoljeća čija riječ jednakom snagom i danas odjekuje s pozornica iščitavajući nemilosrdno istinu o svijetu i vremenu, već i neosporan utjecaj na suvremenu europsku dramu.

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba: Predstava "Kavkaski krug kredom" u NPS-u

Ekspresionistički rukopis i zanos Kruga, ove okrutne bajke za odrasle u šest slika, kojom u igru uvlačimo kulturološke, intelektualne, socijalne, političke i sve druge dimenzije prostora, zanos je u kojem Gruša, mlada žena, žrtvuje sve kako bi zaštitila napušteno dijete u vrtlogu građanskoga rata susrećući pri tom čitavu galeriju različitih likova.

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba: Predstava "Kavkaski krug kredom" u NPS-u

On nam dopušta slobodu forme, on traži satiru kao oruđe koje odlično odgovara i potrebno je našem vremenu, ali i obvezuje nas na kritiku apsolutističke vlasti, kapitalizma i naravno – rata – jer se njime ne može i neće riješiti niti jedan problem, a ono što za njim neumitno ostaje su stradanja, žrtve, nemoral, lopovluk i haos.

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba: Predstava "Kavkaski krug kredom" u NPS-u

Predstava prokazuje nepravdu i društvenu nejednakost, otvarajući nam mogućnost odluke da sami budemo arbitri zakona i vlastite sudbine, a ne da nam ta prava uzurpiraju korumpirani suci ili birokrati koji djeluju uvijek u korist kapitala i onih na vlasti.