Nakon pokušaja deložacije iz Skenderije: Sarajevska galerija Charlama seli u Bihać

0
Radiosarajevo.ba
Nakon pokušaja deložacije iz Skenderije: Sarajevska galerija Charlama seli u Bihać
Foto: Ustupljena fotografija / Charlma

Izložba"Charlama u KRAK-u" bit će otvorena 22. marta u Bihaću i to je akt solidarnosti umjetnika u Bihaću uslijed neizvjesnosti koja je započeta sa pokušajem deložacije čuvene galerije iz sarajevske Skenderije.

Radi se o privremenom preseljenju Charlama u Depo galeriju, sarajevskog umjetnika Jusufa Hadžifejzovića, kako najavljuju kustosi Centra za suvremenu kulturu KRAK iz Bihaća. Nakon isključenja napajanja električnom energijom početkom 2023., nasilnog ulaska radnika Centra Skenderija u prostor 22. decembra 2023., prijetnja je opstanku i nagovještaj eventualnog kraja. Taj čin, iako možda pravno opravdan iz perspektive vlasnika prostora, otvara brojna pitanja o značaju savremene umjetnosti i ulozi kulture u bosanskohercegovačkom društvu danas, ističu iz KRAK-a.

Rezonanca gašenja Charlame odzvanja u spoznaji da je upravo Centar Skenderija bio poprištem najznačajnijih umjetničkih inicijativa, kao što su otvaranje Collegium Artisticuma kao stožerne umjetničke ustanove u sarajevskom i bosanskohercegovačkom životu 1975., ali i održavanje dvije bijenalne izložbe Sarajevska dokumenta 1987. i 1989. godine, kao iznimno važnih umjetničkih priredbi u Jugoslaviji toga vremena.

Počinje štrajk u osnovnim školama KS: Trajat će do kraja školske godine

Počinje štrajk u osnovnim školama KS: Trajat će do kraja školske godine

Charlama je osmišljena i pokrenuta od umjetnika Jusufa Hadžifejzovića u formi pop-up galerije 2007. godine, kao prostor eksperimentalnog djelovanja bez jasnog programa. Od svog početka postala je okosnica propulzivnog umjetničkog sadržaja i mjesto neočekivane akcije – kulturno gradsko čvorište koje zbunjuje načinom kako je uključeno u posve drugačiji kontekst. Tako uspostavljena jukstapozicija uspjela je skrenuti lokalnu i međunarodnu pažnju javnosti jer na originalan i spontan način, bez predumišljaja, direktno uprizoruje bosanskohercegovačku krizu, tj. njenu materijalnu egzistenciju.

U svojoj konceptualnoj suštini, Charlama znakovito i gotovo sublimno sažima sve kompleksnosti bosanskohercegovačke savremene kulture evocirajući naslijeđe rata i traume, neuspjelu tranziciju i neizvjesne protokole rigidne verzije neoliberalnog kapitalizma.

Šta se dešava sa sarajevskom galerijom Charlama? Reagovao i Nihad Uk

Šta se dešava sa sarajevskom galerijom Charlama? Reagovao i Nihad Uk

U pravom smislu te riječi, radi se o depou "slika" pri čemu se na prvi pogled gubi dojam važnosti njihovog autorstva. Od svog postanka do zadnjih pokušaja gašenja, Charlama je preuzimala ulogu groblja artefakata, predmeta i umjetničkih objekata u vremenu propalog tržišta u sredini u kojoj opstaju samo banke, pekare i apoteke. U okolnostima u kojima je nastala ideja za njenim pokretanjem, te načinima kako je uspostavljena, Charlama sadrži logiku i karakter iz kojih je moguće ekstrahirati esencijalne elemente koji konstituišu sliku krize u Bosni i Hercegovini zadnjih nekoliko decenija.

Ideja za pokretanjem takvog vida galerije prije šesnaest godina nastala je kao odgovor na novonastalu prazninu i estetiku pustoši post-socijalističkog tržišta. Tokom vremena, uslijed otpora pokušaju deložacije Charlame iz 2011. godine, došlo je do direktne i osobne konfrontacije umjetnika i aktivista s menadžmentom Centra Skenderija, pri čemu je organiziran i fizički obračun naslovljen Art Fight. Pored ekonomske transformacije, akcijom rebeliranja, Charlama je poprimila karakter occupy pokreta, preuzimajući obilježja socijalnog angažmana i društveno odgovornog djelovanja u društvu deformirane kulturne fizionomije. Tokom svojih šesnaest godina postojanja, Charlama se nametnula kao svojevrsni krizni štab i prva linija odbrane duboko postavljena u srce potencijalne shopping zone. Izložba u KRAK centru je akt razumijevanja i podrške; neka vrsta idejnog savezništva i otpora u vremenu krize, napominju iz KRAK-a.

Izložba se realizira uz podršku Foundation for Arts Initiatives iz New Yorka i Robert Bosch fondacije iz Berlina. Uz kustosa Hošića, na realizaciji ove izložbe radi i kustosica Adna Muslija.

CKA Charlama ove godine planira da starta sa aktivnostima oko ponovnog pokretanja internacionalnog bijenala suvremene i vizualne umjetnosti SubDokumenta, koje će nastaviti tradiciju najveće izložbe suvremene umjetnosti u bivšoj Jugoslaviji "YU dokumenta", održavane u sarajevskoj Skenderiji. Priča o Charlami, nakon slike o Sarajevu i njegovom odnosu prema vlastitoj kulturnoj tradiciji, tema je i izvan BiH. Tako će dokumentarni film Posljednja YU Dokumenta Jasmina Durakovića, koji se bavi upravo ovom pričom, imati svoju svjetsku premijeru na Martovskom festivalu dokumentarnog filma, najstarijem ove vrste u regionu, krajem trećeg mjeseca u Beogradu.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije