'Medeja, tuđinka' iz Španije na sceni SARTR-a

U subotu, 13. i nedjelju 14. septembar u 20 sati na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) gostuje predstava Medeja, tuđinka iz Španije. Predstava gostuje na poziv 30. jubilarnog Internacionalnog Festivala Sarajevo "Sarajevska Zima 2014".

Riječ je o adaptaciji Carla Inieste kombinirajući tekstove Euripida, Seneke, Heinera Mülera i brojnih drugih savremenih umjetnika, rađenoj u koprodukciji Festivala u Meridi i Art Carnuntum Vienna Festivala.

Dvadeset i prvo stoljeće daje punu pravosnažnost mitu o čedomorstvu barbarke iz Kolhide, i simbol je konfrontacije  dvaju ekstrema, što predstavlja konstantu u grčkim tragedijama: Grka i barbara, muškaraca i žena, građana i stranaca, slobodnih ljudi i robova…
U ovoj predstavi ta polarizacija doseže svoj najbolji izražaj, i ukazuje nam na dva svijeta u sukobu: Medeja je arhaični, mitološki, magični, sveti svijet; svijet s vrijednostima koji uzdižu čovjeka, nasuprot Jasonu koji predstavlja današnji svijet, racionalni, materijalistički, pragmatičan i lišen ljudskih osobina.

Predstava Medeja, tuđinka

Medeja je jedno veliko ogledalo ovog svijeta u kojemu i mi možemo ugledati odraz nas samih kao stranaca. Namjerno stavljen podnaslov “tuđinac” upućuje na veliku dramu koja se dešava na početku 21. stoljeća u kojoj svi ljudi bježe iz svojih zemalja u potrazi za zlatom zapadnog svijeta, a u stvarnosti zapravo nalaze samo rasizam i ksenofobiju.

Medeja je pobjegla iz Kolhide, očarana Jasonom koji je tamo stigao s Argonautima (Korinćanima) u potrazi za zlatnim runom. Strašna povijest Medeje nam pokazuje dva različita svijeta: obredni, primitivni, magični i ruralni svijet daleke Kolhide, koja je je smještena u današnjoj Gruziji – naspram urbanog, civiliziranog i pragmatičnog svijeta Korinta.

Predstava Medeja, tuđinka

Atalayina Medeja, tuđinka sastoji se iz tri estetska i dramaturška svijeta, te tri definirana stila: započinje (prvi put izvedeno u teatarskoj verziji u Španiji) u mitskoj Kolhidi, gdje boje, pjesme i dramski pokret prati etničke, baštinske i zemaljske pokrete, počevši od tekstova Grillparzera, Pasolinija i Apolona s Rodosa. U Korintu će elementi biti otmjeniji, čistiji, i tu je epicentar i tragedija počinje iz tekstova Medeje prema Seneki, Euripidu i materijalne Medeje Heinera Müllera. Kao treće, pronalazimo univerzalniji i savremeniji svijet, kojeg podupiru tekstovi Ribera despojada i Paisaje con Argonautas koje je Müller napisao o Medeji, a koji otvaraju i zatvaraju predstavu.

Igraju: Jerónimo Arenal, Raúl Vera, Marga Reyes, Joaquín Galán, Silvia Garzón, Aurora Casado, María Martínez-López de Tejada
Adaptacija:  Carlo Iniesta
Koprodukcija: Festival de Mérida i Art Carnuntum Vienna Festival
ATALAYA, Španija

Još jedan drugačiji element Medeje je pojavljivanje četiri Medeje koje utjelovljuju četiri elementa Prirode. Medeja Zemlja prestavlja pretke i poveznicu s Kolhidom; Medeja Vatra zaljubljena u Jasona suočava se sa svojom prvom dilemom koja će se riješiti njenim bijegom izdavši svoju porodicu; Medeja Voda predstavlja tuđinku koja živi u stranoj zemlji gdje je izgubila svoje korijene i gdje je izgubljena; Medeja Vjetar će skupiti snagu i pretke Kolhide i odlučiti o svojoj konačnoj dvojbi.

Predstava se igrala u više od 150 gradova Europe i Amerike, započevši igranje za sezonu 2006./2007. u pozorištu Teatro Español u Madridu, koje je jedno od najprestižnijih pozorišta u Španiji.