Glas preživjelih Bošnjaka: Ramiz Salkić promovisao knjige "Genocidna namjera Bratunac 1992"
Promocija prvog i drugog dijela knjige iz edicije "Genocidna namjera Bratunac 1992", autora Ramiza Salkića održana je u utorak u prostorijama Multimedijalnog centra Kovači u Sarajevu.
Knjige razotkriva usložene aspekte izvršenih zločina i stradanja na području Bratunca i okolnih mjesta što je izuzetno značajno za bosanskohercegovačku historiju i današnje društvo.
Riječ je o knjigama koje su dio šireg projekta prikaza i dokumentovanja genocidne namjere nad Bošnjacima Bratunca 1992. godine, a koje obrađuju dešavanja iz perioda agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u naseljima Hranča, Repovac i Borkovac te naselju Glogova. Za ova dva izdanja knjige govorilo je više od 50 sagovornika koji su preživjeli torture i zločine.
Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže
Poručeno je da se Bratunac može smatrati jednim od primarnih stratišta Bošnjaka.
"Ovo istraživanje i pripreme za pisanje ovih knjiga počeo sam 2018. godine, prikupljanjem dokumentacije, uzimanjem izjava od ljudi... Karakteristika ove dvije knjige i narednih pet jeste da one govore rječnikom svjedoka, žrtve... Ja sam objedinio ove izjave i dokumente, a suština je u izjavama svjedoka. Kada završim cijeli ciklus, imat ćemo više od 200 autentičnih, dosad nigdje objavljenih izjava ljudi koji su preživjeli zločine nad Bošnjacima u Bratuncu 1992. godine, ali je opisan i njihov put progona u 'zaštićenu zonu UN Srebrenica', a onda put od Srebrenice do Tuzle. I nakon toga njihov povratak u mjesta iz kojih su protjerani", pojasnio je Salkić.
Podsjetio je da je večeras upriličena promocija dvije knjige. Prva govori o zločinima nad Bošnjacima Hranče, Repovca i Borkovca, a druga o zločinima nad Bošnjacima Glogove. Treća knjiga, koja će biti štampana krajem augusta ove godine, govori o zločinima nad Bošnjacima Voljavice, Biljače, Zalužja i još nekoliko bošnjačkih naselja uz rijeku Drinu.
Ramiz Salkić o Schmidtovim odlukama: 'Cilj je staviti pod kontrolu bosanske muslimane u srcu Evrope'
"Karakteristika za zločine u Bratuncu jeste da nema dovoljno presuđenih. U Bratuncu je bilo više od deset logora za Bošnjake. Za te logore nema presuđenih. Glogova je mjesto gdje je počinjeno prvo masovno strijeljanje tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Devetog maja, na Dan pobjede nad fašizmom, u nekoliko ciklusa istog dana izvršeno je strijeljanje više od 64 Bošnjaka, pored mjesne džamije", istakao je Salkić.
Mišljenja je da se o zločinima nad Bošnjacima Bratunca malo govori.
"Prema našim podacima, broj ubijenih Bošnjaka Bratunca je 3.536, od 1992. do 1995. godine. Na području opštine Bratunac otkriveno je 405 grobnica, u kojima su pronađena oko 2.653 posmrtna ostatka", dodao je Salkić.
Naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović bio je jedan od promotora.
"Prošlo je jako puno vremena od početka izvršenja masovnih zločina na prostoru Bratunca, Podrinja i Bosne i Hercegovine. Iako je popriličan broj zločina procesuiran pred Haškim tribunalom, domaćim i regionalnim pravosuđem, ovo djelo na neki način svjedoči da je zaista veliki broj zločina koji nisu procesuirani", rekao je Džananović.
Smatra da je jako važno da je autor uspio prikupiti značajan fondus arhivske građe.
Ramiz Salkić o Dodikovim izjavama: Poduzmimo korake kako naš narod ne bi zadesila sudbina iz 1992.
"Tu primarno mislim na izjave koje je on sam uzimao. Mi ovdje govorimo o monstruoznim zločinima. Bratunac se može smatrati jednim od primarnih stratišta Bošnjaka. Svjedoči i o kontinuitetu onoga što je i u naslovu djela, a to je genocidna namjera, koja je iskazana u proljeće i ljeto 1992. godine. Oni Bratunčani koji su se na neki način uspjeli 'spasiti' od tih zločina, oni su proživljavali razne oblike tortura i zločina tokom cijelog perioda agresije. Tokom genocida iz jula 1995. među žrtvama je zaista veliki broj onih koji su preživjeli zločine u Bratuncu početkom 1992.", dodao je Džananović.
O značaju knjige govorio je i Avdo Huseinović, koji je kazao da su djela važna, jer govore o 1992. godini.
"O godini kada je sve to i počelo, u aprilu 1992. godine. Uvijek zastupamo tezu da ono što je izvršeno u julu 1995. godine u Srebrenici, svoj početak je imalo te 1992. Šira javnost ne poznaje situaciju, sada ćemo govoriti o području općine Bratunac", rekao je Huseinović.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
