Festival Bookstan: Roman "Predodređenje" Edina Urjana Kukavice kao uvid u nevidljivo

Novi roman "Predodređenje" bosanskohercegovačkog književnika Edina Urjana Kukavice promoviran je danas u okviru Međunarodnog festivala književnosti Bookstan.

Razgovor s našim poznatim književnikom u prelijepom ambijentu bašte knjižare "Buybook" vodio je Željko Grahovac, koji je za "Predodređenje" rekao da je "izuzetan i osebujan".

"Ovo nije knjiga koja se može pročitati, nesvršeni glagol je jedini koji treba upotrebljavati kada je riječ o čitanju. Na primjeru ove knjige, od sad pa nadalje, moći će se braniti ova moja teza. Ovo je knjiga koju možete početi čitati s kojeg god mjesta i u kojem god pravcu krenete", kazao je, između ostalog, Grahovac.

"Predodređenje", čiji izdavač je "Buybook", u značajnoj mjeri predstavlja brata blizanca romanu "Vjernik" iz 2012/2013. godine koji mu prethodi.

Moglo bi se reći da se povijest koju Kukavica istovremeno tako temeljito istražuje i intimno doživljava znakovito usložnjava i od romana "Prvorođeni Dun'jaa" preko "Beša" i "Vjernika" do "Predodređenja", sve više interiorizira i introvertira, skriva prije i više nego što se razotkriva, razmotavajući se u očevidna izvanjska događanja koja su u svojoj historijskoj složenosti po svemu i posvema profanizirana.

U "Predodređenju" se – navest ćemo samo jedan primjer – historijska događanja, stvarni likovi koji su učestvovali u križarskom napadu na Jeruzalem 1099. godine – smještaju u Bobovac, premda svi uži lokaliteti nose izvorne, jeruzalemske nazive, neke nejasne godine koja može biti bilo koja srednjovjekovna, ali i moderna. U domenu likova, najkarakterističniji je primjer biblijske Apokalipse, otkrovenja Ivanu, koje se ovdje iznosi kao otkrivenje Mislavu, Didu bosanskom.

Postoji jedna dimenzija romana "Predodređenje" koja je toliko očigledna da ju je gotovo nemoguće uvidjeti, odnosno, sakrivena je u očiglednom.

Naime, literarnom identifikacijom Jeruzalema sa Vrandukom – i sljedstveno tome svih ostalih toponima Svete zemlje u zemlju Bosnu, premda ih naziva izvornim nazivima – autor na naročit način saopćava svoj osobni doživljaj Bosne i Hercegovine, njegove i zemlje njegovih predaka, kao doista svete zemlje.