Edward Clug: 'Stabat Mater' nije priča o patnji, već o nadi

Za Edwarda Cluga kažu da je jedan od najtraženijih koreografa u Evropi. Rođen je u Rumuniji, a od početka devedesetih je u Balezu SNG Maribor, čiji je trenutno direktor. Čest je gost različitih baleta širom svijeta, na kojima pleše ili postavlja svoje maštovite, savremene koreografije. Na scenu Narodnog pozorišta u Sarajevu trenutno postavlja svoja dva komada kojima se u zadnje vrijeme proslavio na evropskim scenama.

Time će i sarajevski Balet na svom programu imati naslove koji su već osvojili  međunarodnu publiku: Faun, baletni duet na poznato impresionističko djelo Claudea Debussyja Poslijepodne jednog fauna, te  Stabat Mater, ansamblski sepktakl na istoimeno barokno muzičko remek djelo  Goivannija Battiste Pergolesija.

Spojeni u jednu cjelovečernju predstavu, čine repertoarski dragulj u kojem se muzička remek djela spajaju sa elitnim savremenim baletom s potpisom slavnog koreografa. Sarajevski ansambl, sudeći po onome što se može vidjeti na probama, na visini je zadatka. 

"Faun je nastao u koprodukciji sa Dubrovačkim ljetnim festivalom, kada mi je Mladen Tarbuk, dirigent, predložio da ovaj naslov radimo za otvaranje Dubrovačkih igara na Lokrumu, u ambijentu otočića pored Dubrovnika. S druge strane, Stabat Mater su mi predložili u državnom teatru Am Gartnerplatz u Minhenu da uradim za njih. Najprije sam im rekao da to nije moguće. Smatrao sam da na ovu Pergolesijevu glazbu, koja je toliko kompletna, nema smisla raditi koreografiju, da bi je to banaliziralo. Ali su toliko insistirali da sam na kraju pristao. Znao sam da se u tom slučaju ne  mogu ponašati samo kao koreograf, već trebam uvesti jedan novi teatarski jezik. 

Pronašao sam ključ u samoj Pergolesijevoj muzici. Ono što me intrigiralo u njoj  je da u dijelovima zvuči kao da se kompozitor pomalo poigrava s nama. Imao je 26 godina kada je to napisao (1736). Stabat mater dolorosa je priča o tragediji majke koja gubi svoje dijete (biblijski tekst). Intrigiralo me zašto kod njega to u nekim dijelovima zvuči veselo i optimistično. A to se podudaralo s elementima koji su mi blizu koji graniče s ironijom i humorom.  Na neki nježan način smo nacrtali arhitekturu priče, to što se događa na sceni. Sad kad je gotovo, vidim da imamo nešto zajedničko s Pergolesijem - predstava, ova moja interpretacija, nije priča o patnji, već o posljedici patnje, a to je nada. To je osjećaj na kraju predstave i mislim da će taj osjećaj preći i na publiku" , kaže Edward Clug u razgovoru za Radiosarajevo.ba. 

Pergolesijevo djelo, koliko god raskošno bilo u muzici, nosi značajke barokne svedenosti i odlikuje se motoričkim ritmom koji mu daje određenu strogoću. Na koji način je koreograf prenio to na ansambalski rad, pitamo ga. 

"Nisam želio ilustrirati to što je već vrlo bogato u glazbi. Želio sam da paralelno prikažemo putovanje kroz snažne simbole i jedan ritual. Mislim da smo  uspjeli da se koreografija, dramaturgija, situacije i muzika  istovremeno spajaju i odvajaju u predstavi, da smo postigli jedan organski dijalog koji  publici omogućava da prati nešto smisleno i duboko i da će se to pretvoriti u emotivno iskustvo", kaže koreograf. 

Ovo nije prvi put da radi s umjetnicima iz Sarajeva. Sa East  West Centrom, teatarskom kompanijom Harisa Pašovića, radio je predstave Evropa Sada (premijera u SNG Maribor 2011), te Ruže za Anu Terezu/Fudbalske priče (2011), a sarajevska publika je na gostovanju vidjela i pozdravila njegov poznati i nagrađivani balet Romeo i Julija na muziku benda Radiohead. 

Ali ovo je prvi njegov rad s ansamblom sarajevskog Baleta, a utisci su mu veoma pozitivni. 

"Do sada sam od sarajevskog baleta vidio samo jedan par koji je gostovao na Gala koncertu u Ljubljani. Tada sam rekao Belimi (Čečo, direktorici Baleta) - ako su svi ostali ovakvi, treba da radimo zajedno. Drago mi je da se naš rad dijeli i da se vidi širom svijeta. Pogledajte primjer Stabar Mater - plešu ga kompanije kao što su Grand Ballet Canadien, Ukrajinski nacionalni balet, balet iz Minhena ili balet iz Maribora, i drago mi je što će se od sada dijeliti i sa sarajevskom publikom. Moj asistent Gaj Žmavc , koji je sa sarajevskim ansamblom radio mjesec dana, vrlo je zadovoljan, a i ja sam, već po načinu na koji se zagrijavaju na dijelove iz predstave, vidio da će biti nešto posebno", zaključuje Edward Clug.

U izvedbi Stabat Mater, pored ansambla Baleta sudjeluje gudački orkestar Sarajevske filharmonije sa dirigenticom Aidom Jažić, te solistkinje - sopranistica Aida Čorbadžić i Zana Staniškovska (u alteraciji sa Melisom Hajrulahović Tomić i Dajanom Šegvić). 

Premijera predstavi Faun / Stabat Mater  u Narodnom pozorištu u Sarajevu zakazana je za srijedu 30. maj, a prva repriza već za četvrtak  31. maj.

Toplo preporičujemo.