Savez kolumnista | Vijećnica, Dodik i bosansko naslijeđe: Koje vrijednosti danas branimo?

Miroslav Krleža je u proljeće 1950. godine osmislio "Izložbu srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije" u Parizu. Opredijelio se za bosanski stećak, izrađeni su sedreni odljevci stećaka i predstavljeni pariškoj, evropskoj i svjetskoj javnosti.

Piše: Jasmin Imamović, za portal Radiosarajevo.ba

Evropski kritičari i naučnici su bili oduševljeni, u bosanskim stećcima su prepoznali autohtonu, samo bosansku civilizaciju, kao jedinstvenu, potpuno originalnu pojavu izvan uobičajenih evropskih okvira. Krleža je za tu priliku, između ostalog, napisao: "Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima... Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno!"

Trending

Jovan Marjanović uoči SFF-a: "Važno nam je da ljudi u Sarajevu osjećaju da je to njihov Festival"

Poruka za Dodika

Zašto se Miroslav Krleža, za što bolje predstavljanje srednjovjekovne umjetnosti svih naroda Jugoslavije, opredijelio baš za bosanski stećak? Trebalo mu je nešto originalnije od svega na prostoru bivše Jugoslavije, ono što imamo samo mi i nema niko, pa se dosjetio bosanskih stećaka. Jer, stećci su originali iz vremena jake bosanske države, a većina ostalog ipak predstavlja kopije plodova kultura koje su daleko od Bosne stvorili i sa sobom na ove prostore donijeli osvajači sa različitih strana svijeta. Bosanski stećak i bosanskohercegovačko kulturno-historijsko naslijeđe su te 1950. godine stekli evropsku i svjetsku slavu.

I sad odjednom Dodik izvali da Bosna i Hercegovina nema kulturno naslijeđe i da su Bošnjaci mlada nacija koja nije imala vremena da napravi nešto vrijedno...!? Mislim da Dodik više vjeruje u velikosrpsko Garašaninovo "Načertanije" nego u Bibliju, pa ću mu citirati baš Garašanina koji je u Bosni prepoznao: "1.Bošnjake istočnog veroispovedanja  2. Katoličke Bošnjake i 3. Bošnjake muhamedanskog veroispovedanja." Dakle, Ilija Garašanin je pretke Milorada Dodika (možda djeda, sigurno pradjeda itd.) smatrao "Bošnjacima istočnog veroispovedanja".  

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Bilo bi lakše kada bi Dodik bio naš jedini problem. Problem su i oni koji se, za razliku od njega, kunu u ljubav prema Bosni i Hercegovini, tvrde da Bosnu ne vole kao svako, jer oni vole kao niko, pa su svi osim njih, izdajnici. Neki od njih su, u vrijeme povratka narodu otetog prava da se izjasne kao Bošnjaci, ulagali puno truda da se višestoljetnom imenu Bošnjak, doda i religijska pripadnost  - musliman, što sada obilato koriste Dodik i njegova bratija.  

Njegove rušilačke napade nećemo zaustaviti nenastojanjem. Ove godine trebamo glasnije nego uobičajeno proslaviti 29.8.1189. godine, dan kada je Kulin ban potpisao svoju Povelju i u njoj podvukao: JA, BAN BOSANSKI KULIN... Da proslavimo 837 godina najstarijeg sačuvanog bosanskog državnog dokumenta, koji potvrđuje postojanje bosanske države još u ranom srednjem vijeku. Svi bosanski banovi i bosanski kraljevi i njihove povelje i pisma koje barbari nisu uspjeli spaliti jer su sačuvani i u vatikanskim, napuljskim, venecijanskim, dubrovačkim, istanbulskim, bečkim i drugim arhivima, predstavljaju bosanskohercegovačko kulturno naslijeđe.

Bosanski ban Stjepan II Kotromanić 15.8.1332. godine piše :"Ako ima Dubrovčanin koju raspravu s Bošnjaninom, da ga pozove pred gospodina bana ili pred njegova vladaoca..." Taj isti ban bosanski je 1350. godine odbio invaziju srpskog cara Dušana Silnog, slomio ga pod Bobovcem i natjerao na bjekstvo. Bosanski ban Tvrtko I Kotromanić, je pod Srebrenikom, u septembru 1363. godine odbio invaziju ugarskog (ili ugarsko-hrvatskog) kralja Lajoša(Ludovika) I Velikog. Mletački dužd Laurencije Celsi, mu 7.septembra 1364. piše: " presvijetli i velmožni gospodin Tvrtko, Božijom milosti ban CIJELOJ BOSNI." Kao da je znao da će bosanski ban Tvrtko 1377. postati BOSANSKI KRALJ, a Bosna jedno od samo 16 evropskih kraljevstava.

Za neke probleme krivi su nam drugi a neke smo skrivili sami. Velikodržavni, ekspanzionistički projekti naših susjeda su objavljeni polovicom 19. stoljeća. Te strategije su dovele do promjene višestoljetnog imena Bosna u ime Bosna i Hercegovina, do zabrane bosanskog jezika i zabrane imena Bošnjak. Svima je poznat i sporazum Cvetković - Maček iz 1939. o podjeli Bosne i Hercegovine između Srbije i Hrvatske. Titovi partizani su ga onemogućili antifašističkom borbom, pobjedom nad Hitlerovim nacistima, Musolinijevim fašistima, Pavelićevim ustašama, Dražinim četnicima, Handžar divizijom i drugim izdajnicima. Velika je to pobjeda, donijela nam je ZAVNOBiH ali nije definitivna, čemu smo svjedočili u vremenu agresije na našu zemlju. Dakle, susjedi odavno imaju velikodržavne strategije a Bosna i Hercegovina još nema odbrambenu strategiju zaštite svojih vrijednosti. Da takvu strategiju imamo, osvajači bi se od Bosne i Hercegovine odbijali kao što se stoljeća odbijaju od naših stećaka, dokumenata i knjiga.

Noć urbicida

Zašto je Dodik, negator genocida, blokader državnih institucija kulture, državne televizije i svega državnog, poštovalac presuđenih ratnih zločinaca, rekao da Bosna i Hercegovina nema kulturnog naslijeđa? Da ne misli da su nam sve zapalili? Da li se sjetio noći između 25. i 26. 8. 1992. u kojoj su vojnici ratnih zločinca Karadžića i Mladića sa položaja Vojske Republike srpske, zapaljivim projektilima gađali Vijećnicu, tadašnju Nacionalnu biblioteku, sa namjerom da unište kulturnohistorijsko naslijeđe naše zemlje. U toj noći urbicida i kulturocida, ratnici tame su zapalili oko 2 miliona knjiga, na stotine unikatnih rukopisa i inkanabula neprocjenjive vrijednosti, zapalili bezbroj svjedočanstava o stoljećima zajedničkog života i identiteta Bosne i Hercegovine. Nisu se bavili razlikama u imenima i porijeklu autora knjiga. Jedino su htjeli knjige pretvoriti u pepeo, koji će vjetar danima raznositi nad Miljackom i Baščaršijom. I to uz rakiju slaviti.

24.07.26. 19:35

Savez kolumnista | Ćurak: Tišino, možeš li me čuti

Vijećnica je obnovljena, onima koji su je '92. zapalili, to nije milo, ali im je sigurno drago što u Vijećnicu nije vraćen najreprezentativniji dio biblioteke ili bar Specijalna zbirka koja sadrži najveće dragocjenosti naše baštine. Gradonačelniku Sarajeva i gradskim vijećnicima neće smetati knjige i dokumenti iz Specijalne zbirke. O tome postoji i odgovarajuća odluka Gradskog vijeća Sarajeva. Ne sumnjam da će biti izvršena, ali je važno da se to desi baš u augustu, mjesecu Povelje bana Kulina i mjesecu pokušaja uništenja naše baštine, da nitkovi koji su zapalili Vijećnicu, kao i oni koji se tome raduju, shvate da je Bosna i Hercegovina besmrtna.

Bio bi to čin odbrane od jednog u nizu napada koji neće prestati ukoliko ne uradimo nešto značajnije i veće. Dodik blokadom rješavanja statusa državnih institucija kulture hoće dovršiti posao koji su prije njega započeli oni koji su zapalili Vijećnicu. Pripadnici njegovih partijskih odreda opstruiraju rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Čekanje na dobijanje i entiteske većine u Parlamentrnoj skupštini Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara, može se otegnuti u nedogled. Zato je vrijeme da svi kojima je stalo do države izrade plan gradnje novih, savremenih zgrada Nacionalne biblioteke, Nacionalnog arhiva, Nacionalnog pozorišta, Nacionalne opere i Nacionalne koncertne dvorane, da usvoje i planove obnove Zemaljskog i Historijskog muzeja, Narodnog pozirišta i drugih objekata institucija kulture, uporedo sa obezbjeđenjem stabilnog sistema finansiranja ovih institucija i njihovog rada.

Ne možemo dopustiti da Milorad Dodik, sruši državne institucije kulture i državnu televiziju, kako bi srušio državu. Federacija Bosne i Hercegovine, svi njeni nivoi vlasti i sva njena državna, kantonalna, gradska i općinska preduzeća, imaju više nego dovoljno novca da to ne dopuste. Zato trebamo, ukoliko je potrebno i odgovarajućim propisima, omogućiti da finansiranje gradnje objekata kao i finansiranje državnih institucija kulture, bude neupitno i stabilno. Gradnju, obnovu i rad institucija mogu finansirati: Federacija (dobar dio već finansira), kantoni (Sarajevski kanton to već radi, ali drugi kantoni ne rade), gradovi i općine, javna preduzeća svih nivoa, pa i privatna preduzeća i građani, ukoliko to žele. Jednako treba pristupiti u zaštiti javnih servisa, BHRT-a i FTV-a. Dodik hoće da uništi sve državno a mi imamo dovoljno novca i alata da mu to ne dopustimo. Zašto novac i alate ne iskoristimo u tolikoj mjeri i tako jedinstveno, odlučno, efikasno i moćno, da napokon svi shvate da nije moguće uništiti Bosnu i Hercegovinu.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.