Emir Hadžikadunić: Gaza nakon genocida - da li je samo neizvjesna budućnost zapravo izvjesna?

Nakon šesnaest mjeseci genocida uživo i nezapamćenog razaranja Gaze, potpisan je dugo očekivani sporazum o primirju između Hamasa i Izraela. Njegova provedba trebala bi započeti u nedjelju, 19. januara, prekidom vatre u trajanju od 42 dana i oslobađanjem prve grupe izraelskih talaca.
Piše: Emir Hadžikadunić, za portal Radiosarajevo.ba
Interesantno je da je postojala ideja da datum početka bude 20. januar, što je, prema vlastitom priznanju, zgrozilo administraciju predsjednika Bidena. Oslobađanje talaca svojevrsno je ponavljanje historije, budući da su Iranci 20. januara 1981. godine oslobodili 53 taoca iz američke ambasade u Teheranu nakon 444 dana. Taj čin bio je rezultat tajnih pregovora sa Williamom Caseyjem, izaslanikom predsjedničkog kandidata Ronalda Reagana i budućim direktorom CIA-e.

Završena obdukcija tijela Inele Selimović i sina (13): Tužilaštvo TK objavilo nove detalje
Ovo je tek prva faza prekida vatre koja također uključuje oslobađanje palestinskih zatvorenika, povlačenje izraelske vojske iz naseljenih područja Gaze, a kasnje i ostatka pojasa, povratak Palestinaca u dijelove sjeverne Gaze, te povećanje dostave humanitarne pomoći. Važno je naglasiti da ovaj sporazum, za sada, predstavlja tek krhko primirje. Stalni prekid vatre u Gazi ovisit će o uspješnom nastavku pregovora u drugoj i trećoj fazi.
Nekoliko teških pitanja zaslužuje posebnu pažnju.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Prije svega, ko može biti zadovoljniji slovom i duhom potpisanog sporazuma u Dohi? Objektivna analiza zahtijeva unakrsno suočavanje deklariranih ratnih ciljeva suprotstavljenih strana.
Podsjetimo vaše čitatelje na riječi koje je Netanjahu izgovorio u američkom Kongresu u junu prošle godine, kada je dobio 57 stojećih ovacija, a koje zorno ilustriraju ratne ciljeve njegove vlade. Tada je rekao: "Rat u Gazi mogao bi završiti sutra ako Hamas kapitulira, razoruža se i vrati sve taoce. Ali ako to ne učini, Izrael će se boriti dok ne uništimo Hamasovu vojnu sposobnost i njegovu vlast u Gazi, te ne oslobodimo sve taoce. To je ono što znači potpuna pobjeda, i nećemo pristati na ništa manje od toga".

Da li je ovo kraj rata? Hamas i Izrael prihvatili nacrt sporazuma o primirju, ali još nije konačan
Naspram totalne ratne pobjede i drugih izraelskih ratnih ciljeva, Hamas je u dosadašnjim pregovorima insistirao na potpunom prekidu sukoba, razmjeni talaca za Palestince iz nehumanih izraelskih kazamata, povratku svih Palestinaca u sjevernu Gazu, te povlačenju Izraela iz okupiranih dijelova Gaze, uključujući koridore Philadelphiju i Netzarim. Uprkos nezamislivim ljudskim gubicima, nezapamćenom stradanju i patnji palestinskog naroda, Izrael nije uspio slomiti volju Hamasa da pruža oružani otpor i nastavi insistirati na svojim zahtjevima.
Iz sadržaja potpisanog sporazuma jasno se vidi koja strana je revidirala svoje javno deklarirane ciljeve. Taj strateški karakter sporazuma zorno ilustrira i pisanje izraelskih medija u posljednjih nekoliko dana - Jerusalem Posta, Times of Israela, Haaretza…
Zašto je sporazum potpisan baš sada?
Zašto je sporazum potpisan sada, a ne u maju prošle godine? Ovo pitanje je zanimljivo jer je verzija prijedloga sporazuma iz maja bila dosta slična potpisanom sporazumu iz Dohe. Prvi razlog svakako je faktor Trump. Konvencionalno mišljenje bilo je da je on veći prijatelj Izraela od predsjednika Bidena, pa je Netanjahu bio uvjeren da vrijedi čekati izbore. Međutim, Trump je nepredvidiv i, po vlastitom priznanju, ne voli ratove, pogotovo ne one koji koštaju Ameriku. Njegovi navodni pritisci na Netanjahua da odustane od ratne opcije također se uklapaju u njegovu viziju da se Saudijska Arabija pridruži Abrahamskom mirovnom procesu. Bez mira u Gazi, taj vanjskopolitički cilj Trumpa nije bio realan. Na koncu, visoki zvaničnik Hamasa, Basaem Naim, rekao je za Al Arabiyu da bez Trumpa deal nije bio moguć.
Drugi razlog je iscrpljenost Izraela nakon dugog rata, koji je uzrokovao povećanje broja iseljenika iz zemlje. Rat je, također, devastirao izraelsku ekonomiju, finansije, turizam i građevinski sektor. U posljednjih nekoliko sedmica izraelski izvori bilježe sve veći broj stradalih vojnika IDF-a u dijelovima sjeverne Gaze koje je Izrael smatrao potpuno očišćenim od Hamasa, dok američki obavještajni izvori sugeriraju da je Hamas uspio u potpunosti obnoviti svoje redove.

Historijski gledano, Izrael ne toleriše velike vojne gubitke. Kada je u maju 1983. godine prosječan broj mjesečnih žrtava IDF-a u Libanu porastao sa 40 na 80 vojnika, Izrael je donio odluku o povlačenju iz okupiranog Bejruta, a Menachem Begin ubrzo je podnio ostavku.
Dahlia Scheindlin je jučer u Haaretzu pisala o mentalnom stanju izraelske nacije, krizi unutar IDF-a, ratnim traumama, te sve manjem broju rezervista koji se odazivaju na pozive IDF-a. U takvim okolnostima, mir u Gazi čini se logičnim izlazom iz trenutne situacije.
Ko će vladati Gazom?
U slučaju trajnog prekida vatre, postratna politička i sigurnosna situacija u Gazi ostaje nejasna i neizvjesna, baš poput vanjske politike Donalda Trumpa. Jedno od ključnih pitanja je ko će preuzeti vlast u tom području. Hoće li to biti Hamas, koji već godinama vlada Gazom i koji je danas politička i sigurnosna realnost Gaze? Ili će vlast preuzeti Palestinska oslobođenička organizacija (PLO), koja ima širu međunarodnu podršku? Moguće je neko hibridno rješenje, koje bi uključivalo saradnju između različitih političkih aktera. U tom kontekstu razmatra se mogućnost da neke arapske države također preuzmu odgovornost za sigurnost Gaze.

Izraelska vlada tokom sukoba nije se službeno izjašnjavala o planovima za "dan poslije", kalkulirajući s opcijama etničkog čišćenja i ponovnog naseljavanja Gaze jevrejskim doseljenicima. Takve prijedloge podsticali su uglavnom predstavnici ekstremne desnice, poput Bena Gvira i Bezalela Smotricha. Ipak, u krugovima bliskim izraelskoj vladi čula su se mišljenja da Netanjahu preferira rješenja koja uključuju države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata ili Saudijske Arabije, ukoliko sam ne bude u mogućnosti riješiti pitanje sigurnosti Gaze.
Jednako je važno pitanje obnove Gaze, koje je usko povezano s pitanjem političke vlasti i sigurnosti. Od oktobra 2023. godine, Izrael je bacio gotovo 100.000 tona bombi na Gazu, što je uporedivo s 7-8 nuklearnih bombi bačenih na Hirošimu. U Gazi, koja broji više od 2 miliona ljudi, uništeno je 3/4 svih fizičkih objekata, škola, bolnica, infrastrukture...
Obnova razorene infrastrukture zahtijevat će značajna donatorska sredstva i brzu reakciju međunarodne zajednice. Hoće li biti dovoljno međunarodnih donatora voljnih da osiguraju potrebnu finansijsku i logističku podršku? S obzirom na dosadašnja iskustva, donatori mogu imati strah od ulaganja u Gazu koja se razara svakih nekoliko godina. Jednako je važno pitanje uloge UN-a. Ostaje nejasno kakvu će ulogu u obnovi Gaze imati UNRWA?
Šta sporazum o prekidu vatre ne uključuje
Treba naglasiti da sporazum o prekidu vatre uopće ne adresira pitanje statusa okupiranih teritorija, Zapadne Obale, Gaze i Istočnog Jerusalema, što je generator svih proteklih, a vjerovatno i budućih sukoba između Palestinaca i Izraelaca. Palestinci iz okupiranih teritorija ostaju građani drugog reda. Taj poredak nastao okupacijom 1967. godine ima ugrađene sistemske greške koje dovode do obnove nasilja svakih nekoliko godina. Zato se strahuje da će ovo biti samo jedan u nizu već potpisanih sporazuma o obustavi vatre koji nisu spriječili prethodne sukobe, poput onih iz 2008-09 (Operation Cast Lead), 2012 (Operation Pillar of Defense), 2014 (Operation Protective Edge), 2018 (Gaza Border Protests) and 2021 (Israel-Gaza Conflict).
Iz ugla Izraela, bivši glavni urednik Jerusalem Posta, Yaakov Katz, također piše da je svjestan da Hamas neće jednostavno nestati nakon potpisanog sporazuma, te da Izrael čeka novi rat. Netanjahu je na dan potpisivanja sporazuma također rekao svojim ministrima da "postoje garancije od administracija Bidena i Trumpa da će Izrael, ako pregovori o drugoj fazi sporazuma o primirju propadnu, ako sigurnosni zahtjevi Izraela ne budu ispunjeni, uz podršku SAD-a nastaviti rat."
Međutim, svaka kriza je prilika za promjenu. Svaki sukob sadrži sjeme za novi poredak, kao što postojeći poredak sadrži sjeme za nastavak sukoba. Većina u Izraelu već slavi kraj dugog rata i povratak talaca. Postoji realna mogućnost da će ovaj sporazum stvoriti konstruktivnu dinamiku koja će uspješno dovesti do druge faze završetka rata u Gazi, povratka preostalih talaca, oslobađanja daljih palestinskih zatvorenika i obnove Gaze.
Također, mogao bi otvoriti novu dinamiku za obnovu šire palestinske političke zajednice i započinjanje stvarnog mirovnog procesa između Izraelaca i Palestinaca koji treba okončati prestankom dehumanizacije Palestinaca, odnosno rješenjem o dvije države - Palestini i Izraelu - koje će živjeti u miru i sigurnosti jedna pored druge ili rješenjem o jednoj državi koja će biti demokratska, a ne samo jevrejska. Sa malo tinjajuće nade, u tom pozitivnom tonu, neka završi ovaj tekst.
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.