Reagiranje I. Lovrenovića na tekst Franjevci Bosne Srebrene - meta hibridnog djelovanja

Odgovor autora Ahmeda Kice i Miralema Kapetanovića 

Povodom reagiranja Ivana Lovrenovića, svoj stav su dostavili i autori teksta, odnosno knjige Ahmed Kico i Miralem Kapetanović. Njihov stav, također, prenosimo: 

U povodu reagiranja gospodina Ivana Lovrenovića na naš tekst „Franjevci Bosne Srebrene- meta hibridnog djelovanja“, koji je 01. 12. 2019 godine objavljen na portalu Radiosarajevo.ba, želimo Vas obavijestiti o sljedećem: Iako smo, kako navodi gospodin Lovrenović, „nekadašnji dugogodišnji radnici u obavještajno-bezbjednosnim strukturama“, niti jednom  primišlju, niti praksom ne želimo da povrijedimo ili pak, prisvojimo nečiju stečevinu, na temelju čega se može ustvrditi da je to „flagrantan primjer povrede intelektualnoga vlasništva i autorskih prava“.

Naprotiv. mi smo u našoj knjizi u više navrata citirali gospodina Lovrenovića, pa tako i u onom dijelu koji se odnosi na tzv. hrvatsko pitanje u BiH. 

Naime, u poglavlju  3. Hibridno djelovanje iz entiteta Federacija BiH u funkciji ostvarivanja velikohrvatskih i drugih interesa u podnaslovu 3. 2. Hibridno djelovanje u funkciji izmjena Izbornog zakona BiH (str. 247), pored ostalog navedeno je sljedeće: „Prema riječima Lovrenovića, iz svega navedenog, očigledno proizlazi ozbiljna potreba za novim modusom hrvatske politike, koji bi na „konzistentan i principijelan a u isti mah prospektivan način umio u cjelinu povezati svoje partikularne, hrvatske, i opće, bosanskohercegovačke motive i ciljeve; takvim modusom koji neće biti podložan ničijemu dnevno-političkom diktatu ni bilo kakvim kalkulantskim obzirima, a kakav do sada na politički organiziran način nije nudio nitko.... 

Sukladno tome, hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini moguće je u svim njegovim aspektima (političkom, društvenom, ekonomskom, kulturnom, identitetnom) smisleno i vjerodostojno postavljati i pozitivno rješavati ne kao separatno etnonacionalno, za koje su zainteresirani samo Hrvati, nego kao strukturalno pitanje Bosne i Hercegovine, za koje su zainteresirani svi. 

Tek na taj način i s takvom političkom uvjerljivošću postavljeno, ono može postati obavezujuće i za sve relevantne političke subjekte u državi, i za međunarodnu zajednicu (koja ga je i sama do sad uvijek tretirala kao nužno zlo ili kao zanemarljivu veličinu), i tek tako ono se od problema može preokrenuti u jedno od ključnih rješenja bosanskohercegovačke krize“. 386 

386 Lovrenović, I. (2018.). Slom hadezeovštine: Neodoljivo to podsjeća na Tuđmana iz 1994. Tekst je objavljen na portalu http://thebosniatimes.ba/ Pristup 14. 02. 2018. godine 

Dakle, radi se o fusnoti broj 386 koja se nalazi na 247. strani knjige Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan- aspekti geopolitike i hibridnog rata. Zbog sažimanja cjelokupnog teksta koji se odnosi na hibridno djelovanje prema franjevcima Bosne Srebrene, kao i tzv. hrvatskom pitanju u BiH, koje kontekstualno dovodimo u vezu sa franjevcima,  nismo naznačili fusnote, zbog čega se izvinjavamo gospodinu Ivanu Lovrenoviću, te urednicima portala Radiosarajevo.ba. Nije nam bila namjera da vlastita istraživanja dovodimo u vezu sa poznatom sentencom prema kojoj je „put do pakla popločan dobrim namjerama“. 

Ovaj tekst pišemo i zbog toga što je gospodin Lovrenović u svom ragiranju naveo da „od uredništva portala Radiosarajevo.ba „tražim da objavi ovo reagiranje, a od autorā teksta javnu ispriku. To je minimum pristojnosti i zadovoljštine koju tražim, iako bi se moglo postupiti i drukčije....“. 

Dakle, mi se nastojimo ponašati u skladu s onim što je gospodin Lovrenović naznačio kao nešto što se može nazvati „postupanje drukčije...“.  Također, saglasni smo sa procjenom gospodina Lovrenovića prema kojoj se „navodnici, koji se pojavljuju negdje na početku da bi se do kraja odlomka „zaboravili“, mogu  jednostavno previdjeti ili shvatiti kao obični tipfeler“.  Međutim, nismo saglasni s navodom gospodina Lovrenovića, koji, između ostalog podcrtava da „ako je ovako na malom uzorku kakav je ovaj fragment na portalu radiosarajevo.ba,  na što li se još može naići u cijeloj knjizi dvojice autora...“. 

Uostalom u navedene konstatacije (gospodina Lovrenovića i nas kao autora knjige), sam autor reagiranja može se uvjeriti kada pročita našu knjigu. Pored ostalog., gospodin Lovrenović će imati priliku da, kada pročita našu knjigu, uvidi da li mi pišemo o „hibridnom ratu“ ili o hibridnom djelovanju prema franjevcima Bosne Srebrene, te da li su citati iz njegovih knjiga i autorskih članaka smisleno i vjerodostojno citirani ili pak parafrazirani. 

Do tada je teško moguće da opstane ili stoji tvrdnja gospodina Lovrenovića prema kojoj  je „upitna  validnost njihovih interpretacija i konstrukcija, no time ću se baviti na drugome mjestu“. 

Do naredne komunikacije i susreta, srdačan pozdrav.