Hajrudin Somun: Biden u Izraelu i metak u srce palestinskog problema
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Da li je mogao jedan metak kalibra 5,56 da - simbolično govoreći - da bude prvo što će izbiti pred oči predsjedniku vodeće svjetske sile kad se sinoć suočio sa izraelskim vodećim političarima? Trebalo bi da može, ali se i Bidenovi ljudi i domaćini trude da ga sklone, pokušavajući da opovrgnu ono što je već dokazano.
Piše: Hajrudin Somun, za Radiosarajevo.ba
Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara
Naime, smrtni metak koji je izraelski vojnik ispalio iz automata M-14 u heroinu palestinskog televizijskog žurnalizma Shireen Abu Akleh 11. maja, dok je izvještavala Al Jazeeru o izraelskoj operaciji u izbjegličkom gradu Dženinu, odjeknulo je u svijetu, sve do Bijele kuće.
Posebno zato što je Shireen posjedovala američki pasoš. To su utvrdile palestinska i istraga UN-ove agencije za ljudska prava. Ali pošto je izraelski ministar odbrane obje istrage smatrao neutemeljenim, jer su njegovi vojnici rekli da je metak došao s palestinske strane, vlada predsjednika Mahmuda Abasa ga je predala Amerikancima na vještačenje.
Biden u Izraelu: Ne morate biti Jevrej da biste bili cionist
(Ne)pravda za Shireen
Oni su zaključili da su novinarku „vjerovatno“ ubili Izraelci, a ako to i jesu učinili, da je to bilo „nenamjerno“. Shireena porodica je ogorčena.
Prema izraelskoj organizaciji za ljudska prava B’tselem, više „ne postoje izgledi da će odgovorni za ovo ubistvo odgovarati“.
Palestinski novinar Davud Kutab kaže da američki nalaz „oslobađa Izraelce od akta s predumišljajem“, a predsjednik Arapsko-američkog instituta James Zogbi ga je ovako komentarisao:
„Zaista odvratno! Poslije više sedmica izraelskh laži, negiranja i muljanja, SAD je pružio Izraelu dodatno pokriće tvrdeći da je ubistvo Shireen Abu Akleh bilo samo vjerovatno izraelsko i da nema dokaza da je bilo namjerno.“
Tako se predsjednik Biden vjerovatno oslobađa potrebe da Izraelcima postavlja pitanje ubistva palestinsko-američke novinarke, ali ga kod Saudijaca čeka neizbježna tema njihovog ubistva saudijsko-američkog reportera Jamala Khashoggija. Više niko ne sumnja u umiješanost nasljednika saudijske krune Muhameda bin Salmana u stravičnu likvidaciju popularnog novinara i aktiviste u saudijskom konzulatu u Istanbulu, ali njemu su oprostili i Amerikanci i Turci.
Hajrudin Somun: Zašto Sarajevo šuti na ubistvo Shireen Abu Akleh?
Nova intifada
Ubijedio ih je da ima „važnijih“ stvari od zajedničkog interesa i opasnosti, poput odbrane od prijetnji iz Irana. Ovamo u Izraelu, međutim, i da se zaobiđe ubistvo Shireen Abu Akleh, u vrelom julskom zraku visiće stotinu pitanja koja ne mogu da se riješe preko sedam decenija.
Metak u Shireen je, u stvari, metak u srce palestinskog problema. U sve ono što znači izraelska okupacija i naseljavanje palestinske zemlje Jevrejima. Palestina je ovaploćena u njenoj sudbini. Od intifade do intifade, a kako je krenulo čini se da će uskoro izbiti još jedna, Palestinci su držali upaljen Jazeerin TV kanal čekajući da čuju šta će reći slavna novinarka. Trčala su u kuću i djeca kad bi čula njen glas. Da bude jasnije onima koji su ostali u Sarajevu za rata protiv Bosne, tako je bilo njima kad bi se domogli TV dnevnika da im Senad Hadžifejzović kaže šta se oko njih zbiva.
Pitanja s kojima će se predsjednik Joe Biden suočiti u Ramalahu biće teža od onih koja će mu se postavljati u Tel Avivu i Rijadu. I biće mu teže na njih odgovoriti. U stvari, u Izraelu se sve čini da posjeta američkog predsjednika prođe u sjaju i pompi. Najvažnije će se stvari događati u Jerusalimu koji je proglašen „vječnom prijestolnicom Izraela“. Prijem u rezidenciji predsjednika Isaaka Herzoga, razgovori s premijerom Yairom Lapidom u Waldorf Astoriji. Nigdje riječi o Istočnom Jerusalimu, koji bi trebalo da postane glavni grad Palestine.
U temama predviđenih razgovora nigdje Palestinaca, najvažnije je da se dobije Bidenova podrška nastavku približavanja Izraela i arapskih zemalja u okviru takozvanih Abrahamskih sporazuma koje je postigao predsjednik Trump. Ministar odbrane Benny Gantz kaže da će obavijestiti predsjednika Bidena o uspješnim pripremama formiranja čak regionalnog vojnog saveza protiv Irana.
Hajrudin Somun: Ramazan u Palestini
Predsjednik Herzog je, čestitajući Kurban-bajram palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu – koji je za Izraelce, naravno, samo šef Palestinske uprave, a ne države - zamolio ga je da Bidenov boravak u Ramalahu prođe u miru.
Biden i palestinsko pitanje
A kad u petak popodne tamo stigne američki predsjednik, imaće takođe dostojanstven doček, ali će se područje njegovih razgovora s Abasom suziti na palestinski problem koji je po mnogo čemu najtrajniji uzrok svih drugih koji se javljaju na Srednjem istoku od sredine prošlog vijeka.
Ono što se od predsjednika Bidena ne može očekivati jeste da skriva svoju davnu simpatija prema Izraelu u kojem su Jevreji našli utočište od nekog novog Holokausta, i veće razumijevanje za politiku savremenog Izraela, recimo veću nego što je imao njegov predsjednik Barack Obama. On je ipak već u prvoj godini mandata pokazao ne samo daleko više razumijevanja od prethodnika Trumpa za teško stanje Palestinaca. Obnovio je američku finansijsku pomoć Pelestinskoj upravi i agenciji UNRWA za palestinske izbjegličke logore.
Mahmud Abas će mu se za to zahvaliti, ali pretpostavljam da će zatražiti da se Bidenova adminstracija više odmakne, ako ne i poništi takozvani „Mir za prosperitet“, Trumpov mirovni plan za rješenje izraelsko-palestinskig problema. I da učini mnogo više nego što je deklarativni povratak na formulu „dvije države, izraelska i palestinska“.
„Abrahamovi sporazumi“ kojih se ne odriče ni Bidenova administracija, jer se suštinski uklapaju u strateške interese SAD na Srednjem istoku i najviše od njih koristi ima Izrael koji je i dalje u vrhu tih interesa, morali su da dobiju čvrste, jasne ustupke sa izraelske strane, a nisu.
"Isporuku turskih dronova Srbiji usloviti - da ih neće upotrijebiti protiv BiH"
Kao što je zabrana podizanja novih jevrejskih naselja na palestinskoj zemlji, u najmanju ruku. Za Trumpovog mandata izdato je dva i po puta više dozvola za gradnju novih naselja nego za vrijeme Obaminog drugog mandata.
Jesu li Palestinci zaslužili?
Izraelski pokret „Mir sada“ tvrdi da se trenutno izvode radovi na putevima i infrastrukturi za smještaj milion Jevreja na novim naseljima. A da i ne podsjećam kako taj Trumpov sporazum „Peace to Prosperity“ propisuje da Izrael ima puni suverenitet nad Zapadnom obalom, da se i ne spominje deblokada Gaze, da se nijednom palestinskom izbjeglici neće dozvoliti povratak na otetu zemlju, da će jevrejska naselja u nekoj krnjoj palestinskoj državi ostati pod izraelskom kontrolom, da će cijeli Jerusalim biti „ekskluzivna prijestolnica“ Izraela....Takav je Trumpov „mirovni sporazum“ doveo dotle da je u februaru 2022. Međunarodna klinika za ljudska prava na Pravnom fakultetu Harwarda u analizi izraelskog tretmana Palestinaca na Zapadnoj obali zaključila da je taj tretman „istovjetan aparthejdu“.
Imaće šta, dakle, da se nasluša predsjednik Biden kad u petak nakratko posjeti i Palestinu, makar mu i ne zamjerali zbog mlake američke istrage metka koji je iz izraelske puške usmrtio Palestinku Širin Abu Akla.
Neće mu biti čak ni prijatno čuti takve stvari s obzirom na njegov životni i moralni princip podrške borbi za ljudska prava u svojoj Americi i svuda u svijetu. To je dokazao u dosadašnjem toku rata u Ukrajini. Međutim, Zaha Hasan i Marwan Muasher su sredinom juna napisali u Carnegie Endowmentu: „Washington bi morao biti zabrinut zbog moralnih i legalnih posljedica zbog toga što se toliko ulaže u aktivnost Izraela na okupiranim teritorijama, naročito kad podržava iznošenje ratnih zločina u Ukrajini na Međunarodni sud.“
Zar nisu Palestinci zaslužili bar malo od pažnje i pomoći od Ukrajinaca da se oslobode okupacije svojih otetih domova?
***
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
