Savez kolumnista | EU kao gubitnik u Bosni i Hercegovini
Ambasadori Vijeća za implementaciju mira (PIC) ove sedmice ponovo nisu postigli dogovor o nasljedniku Christiana Schmidta, pa će funkciju privremeno preuzeti njegov dosadašnji prvi zamjenik, Amerikanac Louis J. Crishock, dok je rok za konačni izbor postavljen za 14. juli.
Izbor novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini mnogo je više od kadrovskog pitanja. Dok ovaj proces traje, nameće se pitanje pozicije Europske unije (EU) u njemu.
Izostanak zajedničkog stava
Kako sada stvari stoje, posljednja dešavanja u našoj zemlji lako bi se mogla pretvoriti u sliku političkog poraza. U državi koja se geografski nalazi na Starom kontinentu, koja formalno želi postati članica EU i u kojoj bi upravo evropske institucije, ipak, morale imati najveći politički autoritet.
Zlatko Dalić "prelomio": Na klupu Hrvatske stiže slavno ime
Sjedinjene Američke Države trenutno snažno lobiraju za iskusnog italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok dio evropskih država podržava francuskog kandidata Renéa Troccaza. Washington je čak zaprijetio preispitivanjem svog učešća u međunarodnom prisustvu u BiH ukoliko njegov kandidat ne bude prihvaćen.
Time se ponovo pokazuje da, kada dođe trenutak za stvarnu odluku, Evropska unija često nema ni zajednički stav ni političku snagu da ga nametne. Međutim, odgovornost za takav položaj EU ne treba tražiti samo u snazi američke diplomatije. Evropska unija je vlastitu vjerodostojnost u Bosni i Hercegovini potrošila godinama prije ovog sukoba. Više od šesnaest godina nakon presude u predmetu Sejdić–Finci, Ustav i izborni sistem BiH i dalje otvoreno diskriminišu građane na osnovu njihove etničke pripadnosti i mjesta prebivališta.
Savez kolumnista | Sejo Sušić: Kako je Dayton stvorio državu u kojoj je pljačka racionalan izbor
Uslijedile su i druge presude Evropskog suda za ljudska prava, ali su evropske institucije njihovo provođenje uglavnom svodile na deklaracije, izvještaje i povremena upozorenja. EU je govorila o evropskim vrijednostima, ljudskim pravima i vladavini prava, ali nije bila spremna da vlastiti politički uticaj, finansijsku pomoć i proces proširenja ozbiljno veže za provođenje tih principa. Da su presude Evropskog suda za ljudska prava dosljedno provedene, Bosna i Hercegovina bi danas vjerovatno imala manje etničke diskriminacije, snažniji građanski legitimitet institucija i znatno funkcionalniji politički sistem. Njena evropska perspektiva bila bi konkretnija, a potreba da strani diplomata sa izuzetno širokim ovlaštenjima i dalje upravlja političkim krizama bila bi mnogo manja.
Umjesto toga, EU je prihvatila da se evropski put BiH pretvori u beskonačan administrativni proces bez jasnih posljedica za one koji blokiraju reforme. Time nije izgubila samo vrijeme. Izgubila je autoritet. Prazan prostor sada popunjava američka diplomatija, koja nastupa brže, agresivnije i sa konkretnim političkim i ekonomskim interesima.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Aktuelno nadmetanje oko visokog predstavnika pokazuje da BiH više nije prostor na kojem Evropa određuje pravila, nego prostor na kojem pokušava sačuvati uticaj pred pritiskom Washingtona. Sličan obrazac vidljiv je i u odnosu prema Ukrajini. Evropske države snose ogroman dio finansijskog, humanitarnog i sigurnosnog tereta rata, ali Sjedinjene Države istovremeno mnogo odlučnije pregovaraju o budućim ekonomskim koristima.
Velika cijena
Sporazum SAD-a i Ukrajine o investicionom fondu obuhvata buduće prihode od prirodnih resursa, kritičnih minerala, nafte i plina.
Evropa, koja plaća veliki dio cijene ukrajinske odbrane i obnove, ponovo rizikuje da ostane politički i ekonomski posmatrač. Problem, dakle, nije samo u tome što je Amerika snažna. Problem je što je Evropska unija strateški neodlučna.
Ona finansira stabilnost, ali ne određuje uvijek njene političke uslove. Promoviše ljudska prava, ali njihovo kršenje godinama ostavlja bez ozbiljnih posljedica. Obećava proširenje, ali dopušta da zemlje kandidati decenijama ostanu zarobljene u političkom međuprostoru. Plaća geopolitičke račune, dok drugi pregovaraju o resursima, uticaju i konačnim rješenjima.
Zato mogući diplomatski poraz EU prilikom izbora novog visokog predstavnika nije iznenađenje. To je rezultat dugogodišnje politike u kojoj je Unija željela biti najveći donator, ali ne i odlučujuća politička sila. Bosna i Hercegovina je možda mjesto na kojem se taj evropski poraz danas najjasnije vidi.
Ali ona sigurno nije jedino mjesto na kojem se događa.
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
