Edin Subašić: Veto na nastavak misije EUFOR-a uvodi NATO u Bosnu
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Dilema – nastavak misije "Althea" ili ulazak NATO-a dobila je strateški značaj.
Piše: Edin Subašić* za portal Radiosarajevo.ba
Mladen Lučić s lisicama na rukama: Ovako je izgledalo privođenje vlasnika firme "Legend"
Ova gotovo formalna procedura produženja mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini ove godine je mnogo više od formalnosti jer je, bar u očima dijela političke javnosti u Bosni i Hercegovini, otvorila mogućnost "ulaska NATO-a u Bosnu na mala vrata". Upravo s takvom percepcijom će pristupiti glasanju nekoliko članica Vijeća sigurnosti UN s pravom veta kada uskoro ova tačka dođe na dnevni red. Veto bi zapravo mogao doći sa sasvim neočekivane strane...!
Neuspjeh proruskih opcija
To je samo jedna od refleksija ukrajinske krize i preslagivanja zapadnih savezništava i strategija na Balkanu, a posebno u Bosni koja je postala poprište borbe za uticaj. Kako se i očekivalo, jesen u Bosni bit će vrela kako s političkog, tako i sa sigurnosnog aspekta. Na to upućuje nekoliko indikatora i ozbiljnih političkih akcija koje poduzimaju domaći i strani akteri. I sve se to događa u uzavreloj predizbornoj atmosferi gdje se kroz kampanje glavnih protagonista ne biraju sredstva za obračun s protivnicima.
Sliku situacije karakterizira niz događaja koji upućuju da proruske pretenzije doživljavaju neuspjeh pri čemu se Milorad Dodik, ali i Dragan Čović kompromitiraju kao neuspješni igrači. Najnoviji veliki poraz Dodika je neuspjeh uskraćivanja agremana novom njemačkom ambasadoru u Bosni Dr. Thomasu Fitschenu, karijernom diplomati koji upravo dovršava svoj mandat u Australiji.
Potpuna uzdržanost poslanika NSRS kod glasanja o njegovom vetu govori da se Dodik, ipak, nije usudio, a niti mogao zatvoriti vrata Fitschenu. Cijela skupština je zapravo bila predstava spašavanja njegovog obraza.
Edin Subašić: Kako sam otkrio "Sarajevo safari"?
U nastavku vanredne sjednice NSRS odbijanje nedavne rezolucije Bundestaga imalo je karakter "lajanja na mjesec" i bez ikakvog političkog značaja, osim SNSD propagande. Jer, na temelju rezolucije kojom se u Bundestagu osuđuje srpski separatizam i ruski maligni uticaj te traži od njemačke vlade da "pomogne dalji put BiH ka Evropi" u Bosnu je već stigao prvi kontigent njemačkih vojnika u sastav EUFOR-a. To je drugi Dodikov poraz vezan uz novi "antiruski" kurs Njemačke na Balkanu.
Dimenzija Dodikovog neuspjeha izvire iz njegovih riječi na sjednici gdje je rekao: "U mandatu Angele Merkel imali smo uravnotežene odnose sa Njemačkom, ali sada na sceni imamo njemačku politiku isključivo na štetu Srba i RS". On zapravo žali za politikom bivše kancelarke koja je gradila odnose sa Rusijom u isključivom ekonomskom interesu Njemačke pri čemu je bila spremna "zažmiriti" na maligni ruski uticaj prema Bosni. Ili mu čak i pogodovati.
Ruska agresija na Ukrajinu, redefiniranje savezništava na Zapadu i dolazak kancelara Olafa Scholza sasvim su anulirali tu podršku rusko-srpskim interesima u Bosni, a Putinov "vojnik" Dodik pokazao se nesposobnim da zaustavi njemački prodor.
NATO na Manjači – drugi Dodikov poraz
Druga bitna tema – put Bosne u NATO – i dalje je kost u Dodikovom grlu. Vojna vježba "Kombinovani napor 22" na Manjači održava se od 19. do 23. septembra. Radi se o finalnom ocjenjivanju najveće jedinice Oružanih snaga (OS) BiH deklarisane za učešće u budućim operacijama i vježbama NATO-a, Evropske unije (EU) i Ujedinjenih nacija (UN).
"Ne sumnjam da će na predstojećoj vježbi i ova deklarisana jedinica položiti ispit pred ocjenjivačima NATO-a", rekao je ministar obrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić.
Edin Subašić: SPC kupovala oružje, spremali se za građanski rat ?!
Oružane snage BiH tako će nastaviti stajati rame uz rame s najrazvijenijim vojskama svijeta, spremnim za djelovanje u svrhu mira, bilo gdje u svijetu, a BiH će napraviti još jedan značajan korak na putu ispunjenja našeg zakonom definisanog cilja - punopravnog članstva u Sjevernoatlantskom savezu.“
S druge strane, i Dodik, i zamjenik ministra Mirko Okolić i srpski generali iz OS BiH nastoje minimizirati značaj ove vježbe i naglasiti kako je sve to "daleko od NATO-a". Ipak, vojni autoriteti iz RS, koji nisu opterećeni predizbornim ambicijama realnije sagledavaju stvari. Penzionisani general VRS i bivši načelnik Generalštaba VRS Momir Zec kaže:
"Iako BiH nije članica Saveza, NATO je od 1995. prisutan u BiH i njegovo prisustvo ima uporište u Daytonskom sporazumu zbog čega veto stalnih članica VS UN na produženje misije Altea neće imati nikakvih negativnih posljedica po status NATO-a u BiH. Može samo doneti njegovo pojačano prisustvo. Svoje stalno prisustvo u BiH NATO je potvrdio 2004. godine na Samitu, zbog čega je uspostavljen NATO štab u Sarajevu sa mandatom da može izvoditi vojne zadatke."
U slučaju vježbe na Manjači tako je nebitno koliko je baš NATO vojnika ili eksperata prisutno, značaj je u činjenici da se jedinica OS BiH sprema za misije NATO-a, a to je svakako korak BiH ka Savezu. Iz perspektive Moskve to je drugi bitan Dodikov neuspjeh u zastupanju ruskih interesa kontra NATO-a na Balkanu i dalji pad njegovog kredibiliteta i kod Putina, i u RS.
Vojna pomoć SAD, ne demilitarizacija
Sljedeća stavka koja upućuje na pojačano bavljenje Washingtona sigurnosnim stanjem u Bosni jeste odluka Administracije SAD o vojnoj pomoći "zemljama ugroženim ruskom prijetnjom".
Američki šef diplomacije Anthony Blinken najavio je dvije milijarde dolara vojnog finansiranja stranih zemalja među kojima su Moldavija i Gruzija, koje imaju otcijepljene regije koje podržava Rusija, kao i Estonija, Latvija, Litva te Bosna i Hercegovina "gdje raste napetost s čelnicima Srba iz BiH koje podržava Rusija", kako je definirao Blinken.
Edin Subašić: Ključni dani za budućnost Bosne!?
Ovo će biti vrlo značajno za OS BiH koje su već višegodišnjim ciljanim smanjivanjem budžeta oslabljene i svedene na osnovno funkcioniranje bez stavki za modernizaciju. To, svakako, nije promaklo Amerikancima koji imaju HQ NATO štab u zgradi MO BiH i nesumnjivo produktivnu saradnju sa probosanskim osobljem. Najava pomoći dešava se u trenutku kada Dodik ponovo promovira demilitarizaciju Bosne i Hercegovine, tako da je time dobio odgovor na ovaj jalovi pokušaj da demontira jedan od stubova državnosti.
Istovjetnu poruku sadrži i dolazak prvog kontigenta vojnika Bundeswahrea unatoč protivljenju Dodika koji je izjavio kako je to "u funkciji zastrašivanja građana Republike Srpske". Oni će ojačati EUFOR koji trenutno broji 1.100 vojnika iz 19 zemalja. Indikativno je da su njemački vojnici podijeljeni u tri grupe od kojih su dvije u RS – u području Srebrenice i srednjeg Podrinja – dok je jedan tim u bazi u Butmiru. Ovo se sasvim uklapa u ranije obavještajne procjene zapadnih službi i EUFOR-a da je upravo Podrinje neuralgično područje gdje postoji visok rizik djelovanja ekstremista unutar Bosne, kao i lakog transfera radikalnih četničkih grupa iz Srbije preko granice.
Obavještajni nadzor je stalan još od marta ove godine kada su strane snage raspolagale informacijom o planovima da se postrojavanje četnika Ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu iskoristi za provociranje težih incidenata i krize čija bi eskalacija bila iskorištena za otvaranje političkog procesa odvajanja entiteta RS i razbijanja države. Prema istim izvorima na četničke provokacije odgovorile bi i ekstremne grupe sa bošnjačke strane što bi kreiralo situaciju za pregovore o "mirnom razlazu" za šta ima pristalica i među tzv. "bošnjačkom elitom"!
To je tada spriječeno pravovremenim uvođenjem pojačanja EUFOR-a, raspoređivanjem u Podrinju i otkazivanjem četničkog zbora. Sada se sigurnosni rizici očito drže na oku. U NATO-u su konačno svjesni svih unutrašnjih slabih mjesta i proruskih uporišta. Dodik svakako nije jedini igrač Moskve, niti je Čović njegov jedini partner na istom zadatku... Također, očigledno je i to da NATO preuzima inicijativu na putu Bosne u NATO, a ne da se to samo podrazumijeva na temelju odluka iz 2010. godine.
U NATO preko veta!?
"NATO je na Samitu u Madridu odlučio da pojačano politički i praktično pomogne zemljama partnerima koje su ugrožene ruskom agresijom, uključujući i BiH", izjavio je šef Vojnog komiteta NATO-a admiral Rob Bauer.
O mogućnosti da na jesenjem zasjedanju VS UN Rusija ili Kina ulože veto na produženje misije "Althea" Bauer je dodao:
Edin Subašić: Ruska taktika "spaljene zemlje" u Ukrajini
"Puno je diskusija i razmatraju se moguće opcije, ali sigurno je da Savez neće dopustiti nikakav sigurnosni vakuum u BiH."
A opcija je samo jedna i definirana je u Daytonskom sporazumu. U slučaju da raspoređene snage iz bilo kojih razloga ne mogu osigurati mir u Bosni taj zadatak preuzima NATO. Po tom pitanju je 12. septembra u Sarajevu boravila američka ambasadorica pri NATO-u Julianne Smith. Mandat EUFOR-a ističe 3. novembra i vidljive su ubrzane pripreme za tu situaciju.
Jedan diplomatski izvor tvrdi da je u Moskvi već odlučeno da se upotrijebi veto protiv nastavka misije EUFOR-a. S time barataju i u NATO-u pa je već kontrolirano procurilo u medije da čelnici NATO-a trenutno razmatraju plan raspoređivanja svojih jedinica koje bi zamijenile EUFOR-ove jedinice. To je, navodno, bila i jedna od tema razgovora ambasadorice Smith i ministra Podžića.
U taboru Dodika vidna je nervoza zbog toga. On je najavio skoru posjetu Moskvi i sastanak s Putinom pa je pretpostavka da Dodik tamo namjerava pokušati obrazložiti da je EUFOR manje zlo od NATO-a i moliti Putina da se Rusija uzdrži od veta.
No, druga opcija, također iz diplomatskih krugova, još je zanimljivija. Naime, u NATO-u se navodno procjenjuje da bi bilo čiji veto bio izuzetna prilika da NATO "po slovu Daytona" opet uđe u Bosnu, a zatim intenzivno razvija infrastrukturu i otvori procese bržeg puta ove zemlje ka Savezu. Stoga se čak (varijanta A) priželjkuje veto Rusije ili Kine, a ako to izostane postoji i opcija (varijanta B) da veto uloži i neko drugi – SAD, Velika Britanija ili Francuska ! To bi, također, bio osnov za suspenziju EUFOR-a i aktiviranje mandata NATO-a u misiji održavanja mira u Bosni.
Dakle, sjednica VS UN bit će zanimljiva jer ima potencijal da odluči o značajim promjenama u odnosu snaga i politika na Balkanu, a da se time pokrenu i novi procesi zasad neizvjesnog toka i ishoda.
*Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima
***
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
