Dragan Bursać: Nije vic - radnici Rada sjede u kancelarijama, a Sarajevo se čisti preko oglasa
"Na pitanje novinarke, gdje je hiljadu radnika preduzeća Rad, kantonalni premijer, mrtav hladan kaže da su zaposleni u kancelarijama. Da nije žalosno bilo bi smiješno. I nikome ništa! Ili što bi se reklo, ujeo Uk državno magare!"
Piše: Dragan Bursać, za portal Radiosarajevo.ba
Sarajevo je ovih dana grad klizavih trotoara, polomljenih ekstremiteta i živaca i još polomljenije logike. Snijeg je pao, zima došla, a vlast se ponaša kao da ju je elementarna nepogoda zatekla iznenada, nepozvana i bez najave - i u januaru kao i svake godine. I onda, usred tog bijelog haosa, stiže izjava koja savršeno objašnjava zašto ovaj grad ne funkcioniše ni kad padne snijeg, ni kad padne povjerenje.
Obećanja bez krova nad glavom: Kako vlasti zaboravljaju porodice iz Jablanice
Gostujući u emisiji BHT1 Uživo, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk govorio je o radu KJKP Rad i stanju u ovom javnom preduzeću. Povod je bio očigledan i vidljiv svima koji su tog jutra izašli iz kuće. Na ulicama glavnog grada radnika gotovo da i nema, iako KJKP Rad ima više od hiljadu zaposlenih.
Novinarka je, da vam ne prepričavam sve, postavila pitanje koje se samo nameće: gdje je tih hiljadu zaposlenih ljudi dok se ulice čiste improvizovano, a građani pozivaju na oprez kao da hodaju po zaleđenom sibirskom brisanom prostoru.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
"Gdje je hiljadu zaposlenih?", pitala je.
"To su ljudi po kancelarijama", odgovorio je premijer mrtav hladan.
I tu se priča zdravog razuma završava. I počinje naše ludilo svakidašnje.
Ako ste građanin Sarajeva, završava se svaka dilema o sposobnosti ovog sistema. Ako ste dio vlasti, počinje suludo objašnjavanje. A objašnjavanje je najskuplja disciplina u ovoj zemlji. Plaća se iz budžeta, finansiraju ga građani i ne daje nikakve rezultate.
Preduzeće se, dakle, zove Rad. Ne zove se Administracija. Ne zove se Kancelarija. Ne zove se Arhiva. Zove se Rad. Ali rad, kako saznajemo iz usta prvog čovjeka Kantona Nihada Uka, nije na ulici. Rad je u kancelarijama.
Dok se istovremeno raspisuju ad hoc pozivi ljudima s biroa rada da za dnevnice čiste snijeg, javno preduzeće sa stalno zaposlenim ljudima ostaje ušuškano i funkcionalno samo na papiru. Dakle, budimo jasni, plaćaju se oni koji ne rade posao za koji su zaposleni. A plaćaju se i oni koji rade privremeno za posao za koji nisu kvalifikovani. A sistem ostaje isti.
Ne ljudi, nije šala!
Premijer Uk pokušava objasniti situaciju posezanjem za najizlizaniom političkom frazom u Bosni i Hercegovini: naslijeđeni problem. Kaže da je ova vlast zatekla više od hiljadu zaposlenih u Radu, da je riječ o kontinuitetu ranijih vlada, te podsjeća na slučaj u kojem je četrdeset članova iste porodice bilo zaposleno u ovom preduzeću. Četrdeset? Pa kolika je to porodica, majku mu?
I to izgovara kao validan argument.
Ali svjesnost problema bez djelovanja nije politika. To je puki izgovor.
Ako znate da imate sistem u kojem se javno preduzeće pretvorilo u porodično i stranačko sigurno sklonište, a ne reagujete, onda niste korektiv. Onda ste nastavak problema. Samo s pristojnijim rječnikom.
Ova vlast je došla s velikim obećanjima. Govorilo se između ostalog, podsjetiću vas, o raskidu s praksama prethodnika, o racionalizaciji, o profesionalizaciji javnih preduzeća, o kraju uhljebničkog modela. Govorilo se o normalizaciji države i grada. Najviše id svega se govorilo o rješavanju "naslijeđenih problema". A danas, kad padne snijeg, saznajemo da je Rad pun ljudi koji ne izlaze van i ne rade. Makar ne oni što bi očekivali.
To više nije paradoks. To je politika izbora. Izbor da se ne talasa. Izbor da se ne dira u interesne polufamilijarne mreže. Izbor da se radije isprazno objasni nego riješi.
Jer rješavanje boli. Rješavanje znači premještanje ljudi iz kancelarija na teren. Znači ukidanje besmislenih radnih mjesta. Znači sukob s partijama, rodbinom i koalicionim partnerima. A to je cijena koju ova vlast očigledno ne želi platiti.
Zato Sarajevo danas izgleda kao grad bez uprave, iako je uprava svuda. U kancelarijama. Na sastancima. U TV emisijama. U izjavama i zaključcima.
Ovo nije samo priča o KJKP Rad. Ovo je preslika cijelog javnog sektora. Javna preduzeća su pretvorena u socijalne uhljeb-amortizere političkih dogovora. Terenski posao je prljav, naporan i podplaćen. Kancelarijski posao je topao, tih i nevidljiv. Izbor je jasan.
U takvom sistemu snijeg uvijek iznenadi pa i u januaru. Kiša je problem. Ljeto je izazov. Jesen je nepredvidiva. Proljeće je komplikovano. Godišnja doba su, izgleda, takođe naslijeđeni problem.
Najopasnije u svemu nije ni snijeg ni led. Najopasnije je to što se ovakve nebulozne izjave počinju doživljavati kao normalne. Kao vic. Kao anegdota. Jer kad vam vlast kaže da je hiljadu radnika zaduženih za čišćenje u kancelarijama dok grad tone u snijegu, a vi se samo nasmijete, tad znate da je sistem pobijedio.
Snijeg će se otopiti. Kao i uvijek. Ali ovaj model neće. On ostaje. Učahuren u kancelarijama. I tako decenijama.
P.S.
Ova vlast je obećala raskid sa starim praksama. Danas ih objašnjava kao naslijeđene probleme. To nije promjena. To je kontinuitet s izlizanim PR-om. Sarajevo se čisti preko oglasa, a odgovornost se odlaže za neku sljedeću zimu.
I nikom ništa! Ujeo Uk magarca!
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.