Dinko Gruhonjić: Nečastivi na Filozofskom

6
Radiosarajevo.ba
Dinko Gruhonjić: Nečastivi na Filozofskom
Foto: EPA-EFE / Aleksandar Vučić

Nečastivi na Filozofskom fakultetu, naslovio je svoju dramu izvedenu prvi put još 1982. godine pisac Ivo Brešan. U toj se drami faustovski lik savremenog intelektualca suprotstavlja dogmatskoj vlasti. Radnja je takva da su se udružili Crkva i Partija da bi zaustavili i onemogućili djelovanje profesora Fosnera sa Filozofskog fakulteta.  Protagonista se bori s ljudskom glupošću, nepovjerenjem i vlastohlepljem. Djelo završava karnevalskom scenom, divljim plesom i ljudskim krikom. I to finale pisac znalački koristi da bi prikazao karnevalizovani svijet obrnutih vrijednosti. Drama nosi podnaslov Moralitet u sedam slika.

Piše: Dinko Gruhonjić, za portal Radiosarajevo.ba 

Ove, 2025. godine, Nečastivi je opet na Filozofskom fakultetu. Konkretno, u Novom Sadu. Naime, dekan fakulteta na kojem predajem, izvjesni Milivoje Alanović, pozvao je policiju na fakultet. I to ne bilo kakvu policiju, već onu koju kolokvijalno demonstranti nazivaju "kornjače". To jest, opremljenu od glave do pete za razbijanje demonstracija. Policajci su u zgradi fakulteta i ispred zgrade. Dekan, prodekan i još nekoliko nastavnika i zaposlenih prethodno su ranom zorom upali na fakultet, izbacili iz njega studente u blokadi, promijenili brave i zvali policiju. Pa onda i žandarmeriju. Pa su onda policajci i žandari prebijali studente i profesore tog fakulteta koji su pokušavali da se vrate u zgradu. I građane koji su im u tome pomagali. Tukli su ih pendrecima, štitovima, prskali biber-sprejem, bacali nekakve "topovske udare"… Sve po naređenju "dekana". Koji to više nije. Potpuno je nevažno šta on o tome misli. I šta o tome misle druge efemerne ličnosti koje su upale s njim na fakultet. A koje su od ranije poznate po svom, malo je reći, sramotnom odnosu prema studentima. Kojima su prijetili, vrijeđali ih, nazivali ih majmunima. Misija tih "nastavnika" je, dakle, bila da sa fakulteta istjeraju studente. Zbog kojih fakultet postoji. Tobož, to su uradili da bi fakultet pripremili za održavanje ispitnih rokova. Hoće li svako od profesora zadužiti po kornjaču ili dvije da bdije nad nama dok držimo ispite? 

Inspekcijska kontrola u Kantonu Sarajevo: Ugostitelji masovno krše propise, izrečene visoke kazne

Inspekcijska kontrola u Kantonu Sarajevo: Ugostitelji masovno krše propise, izrečene visoke kazne

Kažu da su svi ti, kako ih zovu, "ćaci nastavnici" i zaposleni teški nacionalisti. Pa se valjda ugledaju na djela svojih nedavnih predaka. Onih koji su izbacivali ljude iz stanova, na primjer, u Bosni, Hrvatskoj, na Kosovu. Da se ugledaju na djela svojih predaka pokazali su i kada su jeli hranu koju su studenti dobili od građana kao donaciju i znak podrške. Tu su hranu jeli i policajci koji su okupirali fakultet. Potom je "uprava" fakulteta izbacivala lične stvari studenata koji su na tamo na blokadi proveli devet mjeseci. Pa su te stvari dekan i ostali proglasili "smećem". Vidjeće se da li su neke od stvari koje su im se dopale i prisvojili. Znate već kako to ide kod te fele: bijela tehnika, tehnika uopšte, nakit, novac i druge vrijednosti. Prvo izbaciš iz kuće, onda opljačkaš. To je patriotizam po mjeri devedesetih

Nažalost, pamtimo svašta mi stariji pa i zlo vrijeme Miloševićevog režima. Ali, ovakvu svinjariju ne pamtimo ni iz tih vremena: da na sopstvene studente pozoveš stotine i stotine policajaca i žandara, kako je to izgledalo u srijedu uveče ispred Filozofskog. 

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Riječ je, dakle, o flagrantnom kršenju univerzitetske autonomije, a naš fakultet je odabran kao "ogledno dobro". Ne treba sumnjati da će to sada pokušati primijeniti i na drugim fakultetima. Ali… Ali, malo su se zabrojali. Jer, kako je to lijepo primijetio istoričar Milivoj Bešlin, niko nikada nije dobio bitku protiv studenata. 

Dinko Gruhonjić
Foto: Euronews: Dinko Gruhonjić

Recimo, u Čehoslovačkoj je nasilje komunističkih vlasti nad studentima bilo okidač za "revoluciju" koja je koštala vlasti režim koji se usudio da tuče studente. U Atini su studenti na Politehničkom univerzitetu podigli ustanak. Vojska i policija išli su tenkovima na studente, ali je to ubrzalo pad vojne hunte u Grčkoj. I tako dalje. 

Zajednički imenitelj svih ovih slučajeva jeste pokušaj režima da uguši slobodnu misao i studentski otpor, a posljedice su najčešće bile čist kontraefekat: takve intervencije samo su pojačavale studentsku solidarnost i jačale univerzitetsku autonomiju kao simbol slobode. 

Uostalom, kako je moguće dobiti bitku protiv vlastite mladosti i budućnosti sopstvenog društva? Jer ti studenti, ti mladi ljudi, oni imaju roditelje, rođake, prijatelje. Koje je režim odavno stavio pred dilemu da biraju između sopstvene djece i onih koji bi da im prebiju ili pobiju djecu. Oni nemaju faustovsku dilemu. To što im Nečastivi i njegove sluge sa Filozofskog nude niko nikada neće prihvatiti. Uostalom, ovdašnji Nečastivi i njegove sluge nisu baš načitani. Čim roditeljima i cijelom društvu nude smrt kao perspektivu. Ali, ispred kordona policije našli su se i roditelji – majke i očevi koji su došli da zaštite svoju djecu. Njihove riječi bile su jednostavne i razoružavajuće: "Ako dirate njih, dirate i nas". Slika roditelja koji stoje naspram "kornjača" više govori o moralnom bankrotu režima nego hiljade analiza. 

Dakle, povratka na staro nema. Ljude koji su se jednom emancipirali od straha nemoguće je vratiti u stanje podaništva. Uostalom, pogledajte: što režim više hapsi, to je više ljudi na ulicama. Balon se naduvao do pucanja. I eksplodiraće pravo u facu onome koji se svesrdno trudio da ga naduva. 

Nasuprot Nečastivom i njegovim slugama stoje mladi ljudi koji su proteklih mjeseci pokazali jednu potpuno drugačiju sliku, sliku normalnog društva, slike ljubavi, empatije, solidarnosti - nasuprot režimskoj mržnji. Slike mladih iz cijele Srbije koji se u Novom Pazaru grle sa svojim drugarima i drugaricama Bošnjacima. I to je dovelo do toga da se građani Sandžaka konačno osjećaju kao dio društva u kojem ima mjesta za sve. 

U zgradi našeg i drugih fakulteta, mjesecima pod blokadom, studenti su stvorili vlastiti mali svijet: improvizovanu biblioteku, zidove prekrivene parolama i crtežima, zajedničku kuhinju u kojoj se dijelilo sve što bi građani donijeli. Spavali su u vrećama za spavanje, ali su ostajali budni u otporu. To je univerzum slobode unutar opsade. 

U kampusu Univerziteta u Novom Sadu cijelo ljeto održava se "Kampus fest – Zona slobode". Tamo dolaze umjetnici, profesori, građani, organizuju se koncerti, tribine, čita se poezija, drže se predavanja na ulici. Otpor je odavno prestao biti samo studentski i postao društveni. Slike tih spontanih performansa pokazale su da kultura i solidarnost imaju veću snagu od policijskih štitova. 

Slike iz Novog Sada, gdje građani kreče fasade svojih zgrada koje je režim okrečio u srpske trobojke, takođe su emancipatorska poruka: zna se gdje je mjesto zastavama, ovo su naše fasade, nećete nas više prevariti "patriotizmom" i "ekskluzivnim srpstvom". Jer to što vi propovijedate jeste samo dimna zavjesa iza koje se kriju ratni zločini i ratni profit. To što vi emitujete preko svojih medija nije ništa drugo nego karneval gluposti, primitivizma, kiča i mržnje. I mi na to više ne pristajemo. 

Čak je i vaš Nečastivi daleko od originala, više kao da je naručen sa Temua, da oprosti Temu. A tek njegove sluge sa Filozofskog… 

A studenti? Oni su neuporedivo bolji od svog vremena. Oni su slika iz budućnosti.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (6)

/ Povezano

/ Najnovije