Ćerimagić: Pet stvari koje trebate znati o ostavci Christiana Schmidta

Christian Schmidt potvrdio je danas, 11. maja, i zvanično da je podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Kako je saopćio, ostavku je ponudio iz "ličnih razloga", ne ulazeći dalje u detalje iako se već neko vrijeme spekulira da je Nijemac izložen pritisku iz Sjedinjenih Američkih Država.

Spominju se i prijetnje 'crnim listama', s druge strane se govori kako su Amerikanci ljuti jer nije ispoštovao svoju stranu dogovora (da riješi pitanje državne imovine, op.pr.), pa sve do uspjeha lobista Milorada Dodika i najnovijih vjetrova gepolitike.

Sjajnu analizu dešavanja dao je Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), koji je objavio tekst pod nazivom "Pet stvari koje trebate znati o ostavci Christiana Schmidta".

Trending

Vjetar donosi promjenu vremena: Užurbana atmosfera na sarajevskim ulicama

Kriteriji Washingtona

Prva, dakako, jeste sama ostavka, o kojoj Ćerimagić veli sljedeće: "Schmidt je obavijestio tijelo odgovorno za imenovanje visokih predstavnika (Upravno vijeće za provedbu mira, PIC, op.pr.) o svojoj namjeri da podnese ostavku, ali još nije potpisao ostavku. Planira ostati dok se ne dogovori nasljednik. Do tada, on ostaje visoki predstavnik sa svim pripadajućim ovlaštenjima."

Na drugom mjestu je analiza "motivacije": "Schmidt je javno naveo 'privatne razloge', ali njegov potez slijedi snažan i neviđen pritisak administracije SAD. Međutim, ono što ga je na kraju gurnulo ka ostavci bio je nedostatak podrške ključnih evropskih aktera. Razlozi su i lični i geopolitički. Pritisak SAD postao je toliko intenzivan da je malo visokih ličnosti bilo spremno da ga otvoreno brani."

Treću poziciju liste drži pitanje nasljednika, a Ćerimagić navodi: "Čini se da Washington ima jasne kriterije za Schmidtovog nasljednika: nekoga ko je sposoban sarađivati ​​sa Banjom Lukom [i prihvatljiv Moskvi]. Jedno ime koje se promovira je diplomata - sedam godina stariji od Schmidta, ali četiri godine mlađi od Trumpa - s prethodnim dužnostima u Moskvi i Beogradu. Očekuje se da će se SAD zalagati za brzi proces sukcesije, moguće već u junu."

Spekulira se, naime, da će Schmidta zamijeniti Italijan Antonio Zanardi Landi di Veano koji se trenutno nalazi na poziciji ambasadora Suverenog viteškog malteškog reda. Bio je, između ostalog, ambasador Italije u Državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, te od 2010. do 2013. godine, bio je ambasador u Ruskoj Federaciji i Turkmenistanu. 

Šta je rješenje?

Ćerimagić kao četvrtu važnu stvar koju valja razmotriti ističe 'reakcije': "Kao što se i očekivalo, objava je u Banjoj Luci dočekana kao velika pobjeda. Više od šest mjeseci, Dodik i njegovi saveznici tvrde da je Schmidtov odlazak - zajedno s ukidanjem svih američkih sankcija - bio dio dogovora s administracijom. Schmidtov odlazak, uz Dodikovo vlastito povlačenje iz politike, također je neformalno pomenuo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prošlog ljeta. U Mostaru i Sarajevu, reakcije su do sada uglavnom obilježene tišinom. Privatno, malo ko izgleda istinski uznemiren zbog Schmidtovog odlaska. U Sarajevu postoji zabrinutost za budućnost Ureda. U Mostaru vlada oprezni optimizam u pogledu moguće nove političke dinamike."

Peta, najvažnija, jeste misao o budućnosti. Analitičar podvlači: "Centralno pitanje više nije hoće li OHR opstati u svom sadašnjem obliku, već ko ga kontrolira i s kojim ciljem. Čini se da ni evropske vlade ni Sarajevo nemaju koherentnu strategiju. Većina i dalje tvrdi da je Ured neophodan za opstanak i funkcionalnost BiH. Ipak, ovu tvrdnju je empirijski nemoguće održati kada se pogledaju protekle dvije decenije, a postalo bi još teže braniti je u budućnosti ako bi Bonske ovlasti bile oblikovane proruskim i pro-Trumpovim prioritetima. Oslabljena odbrana EU institucije po svaku cijenu, bez oblikovanja procesa nasljeđivanja, riskira da preda moćan instrument akterima s vrlo različitim geopolitičkim ciljevima."

Kao zaključak, dakle, nameće se sljedeće: "Europljani bi se trebali usprotiviti imenovanju novog visokog predstavnika, zadržati Schmidta na funkciji do nakon izbora, a zatim razgovarati o uređenom zatvaranju Ureda zajedno s novoizabranim Predsjedništvom."