Dragan Bursać: Znate li strašnu priču o plavom leptiru
Dragan Bursać, ugledni kolumnista, prenio je na svom Facebook profilu zanimljivu priču o plavom leptiru i otkrivanju masovnih grobnica.
Njegov post prenosimo u cjelosti:
"Znate li strašnu priču o plavom leptiru?
Plavi leptir. Jedno od najljepših bića u prirodi.
E taj plavi leptir slijeće i oprašuje cvijet divljeg pelina. A divlji pelin, naraste ponekad u visinu čovjeka. I krije jednu od najmračnijih tajni ovog svijeta.
Divlji pelin raste najviše, najjače i najgušće na zemljištu bogatom mineralima, na dijelovima terena koji se stručno nazivaju geofizičke anomalije tla.
Taj divlji pelin odlično je uspjevao u istočnoj Bosni u drugoj polovini devedesetih prošlog stoljeća upravo zbog geofizičkih anomalija na pojedinim područjima.
Minerale koji su dolazili iz plitke zemljine utrobe, davali su ostaci ljudskih bića. Dekompozirajuća tijela su poklanjala bogatstvo njenom sastavu kako bi divlji pelin rastao u enormnom broju i kvalitativno i kvantitativno.
To je dovelo čitave kolonije plavog leptira na ta područja, na tla koja se nazivaju masovnim grobnicama.
Priča se da su početkom rata u BiH, 1992. godine, u moju zemlju doletjeli i plavi leptiri.
Masovne grobnice oblijeću rojevi plavih leptira sa bijelo obrubljenim krilima.
Smrt je davala život, osjetljiv poput krila leptira, a pelin divlji dao je gorku notu istini.
Uistinu, zaklela se zemlja raju da se sve tajne doznaju.
I kad ljudi neće reći gdje su pokapali ljudske ostatke, hoće priroda.
"Amor Mašović, predsjednik Federalne komisije za traženje nestalih, kaže da su članovi njegove komisije, pored drugih metoda, masovne grobnice otkrili i uz pomoć plavog leptira, odnosno divljeg cvijeta. I nisu samo na tome stali. "Na sve načine pokušavamo da otkrijemo posmrtne ostatke nestalih ljudi. Promjena vegetacije na mjestima gdje se nalaze masovne grobnice pomaže nam u njihovom lociranju. "
***
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.