Savez kolumnista | Afera Dodik i Trumpovi operativci: Jesu li hibridne prijetnje novi izazov za BiH?

Angažman političkih operativaca povezanih s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u interesu Milorada Dodika otvara niz pitanja o mogućem stranom utjecaju, zaštiti ustavnog poretka BiH i trošenju javnog novca.

Prof. dr. Armin Kržalić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, stručnjak za sigurnost, analizira sigurnosne aspekte ove afere i ukazuje na korake koje bi nadležne institucije Bosne i Hercegovine trebale poduzeti radi utvrđivanja eventualnih prijetnji i nezakonitosti.

Piše: Prof. Dr. Armin Kržalić*, za portal Radiosarajevo.ba

Trending

Semezdin Mehmedinović dobitnik Godišnje nagrade Društva pisaca BiH za najbolje književno djelo!

Sa sigurnosnog aspekta, angažman političkih operativaca bliskih Donaldu Trumpu, koji su povezani s političkim rukovodstvom Republike Srpske, treba posmatrati mnogo šire od običnog političkog lobiranja. Ovdje se otvara pitanje stranog političkog utjecaja, zaštite ustavnog poretka, transparentnosti finansiranja i mogućeg utjecaja na donošenje odluka u drugim državama.

Šta ja vidim kao sigurnosni problem:

Kao prvo zaštita ustavnog poretka. Ključno pitanje nije ko je politički blizak američkom predsjedniku, nego da li se strani politički i finansijski resursi koriste za ostvarivanje ciljeva koji podrivaju ustavni poredak BiH, nadležnosti državnih institucija ili odluke Ustavnog suda BiH.

Drugo je pravljenje mreže političkog uticaja. Angažman osoba koje imaju pristup važnim političkim centrima moći može omogućiti predstavljanje interesa jednog političkog aktera kao da su širi interesi države. Sigurnosni izazov nastaje ako se takav pristup koristi za pritisak na institucije, zaobilaženje diplomatskih kanala ili delegitimizaciju državnih organa BiH.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Treće hibridni uticaj i urušavanje demokratije. Lobiranje se može povezati s medijskim kampanjama, dezinformacijama, političkim pritiscima i pokušajima slabljenja povjerenja u institucije. Takve mogućnosti treba provjeravati na osnovu dokaza, a ne unaprijed pretpostaviti da je svaka politička konsultacija dio hibridne operacije. 

Četvrto je vezano za plaćanje takvih aktivnosti. Potrebno je utvrditi ko plaća operativce i lobiste, iz kojih budžetskih sredstava, na osnovu kojih ugovora i za koje konkretne aktivnosti. Posebno je važno ispitati da li se javni novac koristi za ciljeve koji su u suprotnosti s ustavnim obavezama ili pravnim poretkom BiH.

Ne treba unaprijed kriminalizirati lobiranje, ali se ne smije zanemariti mogućnost da se politički i finansijski resursi koriste za ostvarivanje ciljeva suprotnih ustavnom poretku države. Posebno je značajno što je Ustavni sud BiH u septembru 2026. godine već donio odluku koja se odnosi na određene aktivnosti lobiranja finansirane javnim sredstvima Republike Srpske.

05.07.26. 09:47

Ljiljani između historije i budućnosti: Zaštita simbola RBiH znači zaštitu demokratskog sjećanja

Zato očekujem da Obavještajno-sigurnosna agencija BiH u okviru zakonskih ovlaštenja, procijeniti postoje li pokazatelji stranog utjecaja koji ugrožava suverenitet, teritorijalni integritet ili ustavni poredak BiH. To uključuje analizu mreža utjecaja, izvora finansiranja, načina djelovanja i mogućih veza s drugim sigurnosnim prijetnjama. OSA je zakonom ovlaštena da prikuplja i analizira podatke o takvim prijetnjama.

Ako postoje konkretne indicije o krivičnim djelima, potrebno je da Tužilaštvo BiH i nadležne istražne institucije provjere finansijske tokove, ugovore, moguće zloupotrebe javnih sredstava i eventualno nezakonito djelovanje. Obavještajna procjena može biti važan izvor informacija, ali krivična odgovornost mora se utvrđivati kroz zakonit postupak i na osnovu dokaza.

Ako se utvrdi veza s izbornim procesima, CIK treba ispitati pitanja iz svoje nadležnosti, naročito eventualnu zloupotrebu javnih sredstava, nezakonito finansiranje i kršenje izbornih pravila. Politički utjecaj stranaca nije sam po sebi dokaz izborne nepravilnosti, ali finansiranje i konkretne aktivnosti moraju biti podložni odgovarajućoj kontroli.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Predsjedništvo BiH bi trebalo da ima koordiniranu diplomatsku reakcija prema Sjedinjenim Američkim Državama, uz jasno razdvajanje odnosa BiH i SAD-a od djelovanja pojedinih političkih konsultantskih grupa. Cilj treba biti zaštita državnih interesa i institucionalnog integriteta, a ne stvaranje nepotrebnog sukoba s američkom administracijom. 

Važno je još jednom podcrtati da je Ustavni sud u BiH u odluci od 25. septembra 2026. godine, u predmetu U-10/26, utvrdio neustavnost određenih akata i aktivnosti Republike Srpske povezanih s budžetskim finansiranjem lobiranja za ciljeve koje je Sud ocijenio nespojivim s Ustavom BiH, te zabranio određene isplate i naložio obustavu povezanih aktivnosti. Međutim, ova odluka odnosi se na konkretno utvrđene aktivnosti i ne treba je automatski tumačiti kao zabranu svakog lobiranja Republike Srpske.

*Autor je profesor na  Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.