Ljiljani između historije i budućnosti: Zaštita simbola RBiH znači zaštitu demokratskog sjećanja

Rasprave o zastavi Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima odavno su prevazišle pitanje jednog historijskog simbola.

Piše: Armin Kržalić, za Radiosarajevo.ba

One danas predstavljaju pitanje odnosa prema kulturi sjećanja, državnom kontinuitetu i vrijednostima na kojima počiva savremena Bosna i Hercegovina. U demokratskim društvima različiti simboli mogu koegzistirati i biti dio kolektivnih identiteta različitih zajednica. Upravo zato, poštovanje vlastitih simbola podrazumijeva i poštovanje simbola drugih.

Trending

Nesvakidašnja intervencija u Prijedoru: Vatrogasci spasili dječaka zaglavljenog u tabureu

Jednako tako, građani koji baštine ljiljane imaju legitimno pravo očekivati da se zastava Republike Bosne i Hercegovine ne vrijeđa, ne ponižava i ne predstavlja kao simbol koji zaslužuje prezir. Ona je bila zastava međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i ostaje neizostavan dio ustavnopravnog i historijskog nasljeđa države.

Ljiljani simboliziraju period u kojem su se branili teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, njena međunarodno priznata državnost i temeljne vrijednosti savremenog demokratskog društva – ljudsko dostojanstvo, sloboda, različitost i jednakost građana pred zakonom. Zbog toga njihovo značenje nije moguće svesti isključivo na dnevnu politiku ili ideološke interpretacije.

Prije 5 dana

Advokat Kovačević za Radiosarajevo.ba: Šta učiniti ako vas MUP RS kazni zbog zastave s ljiljanima?

Posebno zabrinjava pojava historijskog revizionizma koji nastoji relativizirati ili negirati ove činjenice. Kada se mladim generacijama predstavlja da je Bosna i Hercegovina "izmišljena država" ili da su oni koji su branili njenu međunarodno priznatu nezavisnost bili tlačitelji, tada više nije riječ o legitimnoj akademskoj raspravi, već o pokušaju oblikovanja kolektivnog pamćenja kroz politički motivirane narative. Takav pristup ne ugrožava samo razumijevanje prošlosti, već i sposobnost društva da izgradi zajedničku budućnost zasnovanu na činjenicama.

Demokratsko društvo ne traži jednoumlje niti jedinstveno historijsko sjećanje. Ono zahtijeva odgovornost prema činjenicama i međusobno poštovanje. Zato je moguće uvažavati pravo drugih zajednica da njeguju vlastite simbole, ali istovremeno insistirati da se simboli Republike Bosne i Hercegovine tretiraju s dostojanstvom koje proizlazi iz njihove historijske i pravne uloge.

Naša je odgovornost da budućim generacijama ostavimo kulturu dijaloga, međusobnog poštovanja i historijski utemeljenog razumijevanja prošlosti. Samo tako možemo graditi Bosnu i Hercegovinu kao demokratsku, slobodnu i zajedničku domovinu svih njenih građana.

Zbog toga zaštita dostojanstva zastave Republike Bosne i Hercegovine nije pitanje nostalgije. Ona je pitanje odgovornosti prema historijskoj istini, demokratskim vrijednostima i budućnosti države Bosne i Hercegovine.

***

Autor je profesor Univerziteta u Sarajevu – Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije