Umjetnička galerija BiH: Najavljena izložba "Gabrijel" , autora Gabrijela Jurkića

Ovog ljeta, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine svojoj publici će predstaviti djela Gabrijela Jurkića iz vlastite kolekcije, u kojoj će publika moći uživati od 22. juna do 2. septembra 2023. godine. 

Izložba će se svečano otvoriti u četvrtak, 22. juna, u 20 sati.

Miloš Radić, najbolji poznavalac Jurkićevog opusa, za njega je napisao da je najznačajnijiji bosanskohercegovački predstavnik "one umjetničke struje moderne umjetnosti, čija su ishodišta simbolizam i secesija." U svom opusu, osim simbolizma i secesije, sublimirao je uticaje bečkog akademizma, plenerizma, posebno Segantinija, dotakao se i impresionizma i do kraja života ostao je vjeran tim uticajima koliko god oni bili anahroni.

Trending

Apokaliptični prizor iz bh. grada: Kolona auta zavejana u mećavi, mašine se bore sa nanosima snijega

Bio je jedan od najplodnijih bosanskohercegovačkih umjetnika – iza njega je ostao veliki opus, a obzirom da je tokom života uspio prodati veliki broj slika, danas se Jurkićeva djela mogu pronaći u brojnim muzejskim  institucijama, samostanskim zbirkama i privatnim kolekcijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Završio je Tehničku školu u Sarajevu. U Zagreb je otišao 1906. godine i postao đak umjetničke škole kod profesora Čikoš-Sesije i Crnčića. Bio je jedan od prvih učenika novoosnovane Privremene više škole za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu.

19.06.23. 13:12

Muzej Sarajeva pod opsadom je među top 5 turističkih atrakcija glavnog grada BiH

Krajem školske godine 1907./08. primljen je na Akademiju likovnih umjetnosti u Beču, na kojoj je 1909. završio studije na opštem slikarskom odjeljenju, te se posvetio studiju "umjetnosti bosanske istorije", sa idejom da "ilustrira sve važne povijesne događaje naše domovine od Kulina bana pa do propasti kraljevstva." Taj ciklus nikada nije u potpunosti realiziran i ostao je na nivou skica i studija.   

Od 1911. godine se nastanio u Sarajevu. Te iste godine njegova slika "Bukova šuma u ljeto" izlagana je na proljetnoj izložbi Bečke secesije. U jesen 1911. godine održao je i prvu samostalnu izložbu na kojoj se predstavio sa više od 350 djela. Izložba je izazvala veliku pažnju medija i javnosti. Sa istom izložbom predstavio se i u Zagrebu i u Beču, a veliki broj slika sa te izložbe bio je rasprodat.

Jurkić je stekao ugled priznatog slikara, a azatim slijede dvije značajne narudžbe: "Grad Jajce" za Sveučilišnu biblioteku u Zagrebu i "Prvo otvorenje Bosanskohercegovačkog sabora" za glavnu dvoranu nove Saborske palače. Ova druga nikada nije realizirana usljed rata.

Drugu samostalnu izložbu imao je 1922. godine u Ulrichovom salonu u Zagrebu. Izložio je ciklus od 226 slika pod nazivom "Zima". Namjera mu je bila da pokaže "koje bogatstvo boja i koliko je varijacija u na oko jednostavnoj bjelini zimskoj."

17.06.23. 17:45

“Kultura na ulice 2023!”. Subotnje popodne i prekrasni sadržaji na Pozorišnom trgu Susan Sontag

Slijedi novi veliki ciklus "Večeri" na kojem radi do 1934. godine , kada ponovo u Ulrichovom salonu izlaže 128 slika. Nakon ove izložbe povlači se iz javnog likovnog života. U Sarajevu živi povučeno i vrijedno slika.

Sa suprugom Štefom se 1956. godine preselio u Franjevački samostani Gorica u Livnu, gdje je živio do smrti. U Franjevačkoj galeriji i muzeju Gorica čuva se, velika i značajna kolekcija Jurkićevih djela. Uz bosanske i primorske pejzaže, po kojima je Jurkić prepoznatljiv i koji čine najbrojniji dio opusa, slikanje portreta, ilustracija knjiga i časopisa, a posebno religiozne teme činili su značajan dio Jurkićeve produkcije sve dok, zbog oslabljenog vida, nije prestao slikati 1966. godine.

"Visoravan u cvatu" (1914), remek djelo bosanskohercegovačke umjetnosti XX vijeka, najpoznatija je Jurkićeva slika i ujedno najpoznatija slika u kolekciji Umjetnička galerije Bosne i Hercegovine. Po vlastitom iskazu umjetnika, nastala je na dan kada je stigla vijest o izbijanju Prvog svjetskog rata. Utjehu i spas potražio je u prirodi. Pronašao ih je na Kupreškoj visoravni, kod Malog Molovana.