Kulinarstvo / Zvijezde kućnog začinskog vrta: Ovih pet morate uvijek imati u kuhinji

10. 12. 2019. u 14:41:00 Radiosarajevo.ba

Shares:6

Začinsko bilje jedan je od najlakših načina na koje možemo unijeti zelenilo na svoj balkon ili u kuhinju, a ujedno je i vrlo praktično. Može se koristiti u pripremi slasnih jela kojima daje savršenu ravnotežu okusa, a ujedno je prepuno dobrobiti za naše zdravlje. Evo nekih koji vrlo lako mogu postati dio vaše prehrane, prenosi Zdravlje u kući.

1. Kadulja

Kadulja ili žalfija smatra se jednim od najzdravijih začina svijeta te je i neizostavan dio mediteranske prehrane. Upravo zbog svog porijekla voli suhlje prostore i jaku izloženost suncu.

Prepuna je medicinskih dobrobiti: ima antibiotičko djelovanje, uspješno se bori protiv štetnih mikroorganizama u našem tijelu, a poznato je i njezino protuupalno djelovanje.

Čaj od kadulje često se koristi za želučane tegobe, bolesti desni i astmu, a dobra je vijest da dvije šoljice dnevno mogu pomoći i osobama koje se pretjerano znoje.

Uz kalcij, kalij, natrij, najvažniji sadržaj kadulje je eterično ulje, Ima ga u cijeloj stabljici a najviše u listovima. U osušenoj biljci ima ga od 1,6 do 2,7 posto. Glavni sastojak kaduljina eteričnog ulja je tujon.

Kadulju kao začin treba pažljivo dozirati. Ide sa čorbama, povrćem, sirom, tjesteninom, ribom, mesom. Probajte je dodati telećoj jetri ili ražnjićima između komadića mesa.

2. Bosiljak

Bosiljak se može nazvati pravom zvijezdom malog kućnog začinskog vrta. Prepun je antioksidandansa, no također ima antiseptičko, antibakterijsko i protuupalno djelovanje.

Zato se često koristi kao pomoć protiv nadutosti, prilikom nedostatka apetita, pri prisutnosti plinova i bubrežnog kamenca, ali i kao sredstvo koje ublažava akne, ožiljke te ubrzava proces zacjeljivanja posjekotina.

Tradicionalno se koristi stoljećima: Čudotvorna svojstva bosiljka

Također se pokazao kao vrlo učinkovito sredstvo koje pomaže u upalama koje su uzrokovane artritisom, a jednako pomaže i svima koji se bore s vrlo bolnim menstruacijama te upalama mokraćnog mjehura.

On je jedan od najbitnijih začina, a slatki bosiljak je najčešće korišten. Osim u italijanskim umacima i namazima, bosiljak se dodaje i salatama, supama, a najbolji je u kombinaciji s paradajzom.

Sušeni bosiljak ima jači okus od svježega pa se dodaje u variva i razna druga jela od povrća, ponajprije od graška i graha, razne salate i namaze.

3. Menta/nana

Mirisna menta u našim krajevima koristi turski naziv – nana. Ova biljka voli vlagu, sjenovita mjesta i velike količine vode, no uloženu brigu vraća višestruko.

Čaj od mente pomaže u problemima s probavom te ujedno ima i snažno protuupalno djelovanje. Prepuna je vitamina A i C, kao i minerala magnezija i željeza.

Osim u obliku čaja ili soka koji savršeno rashlađuje, može se pripremiti i kao oblog koji uspješno ublažava upalu mišića, bol u prsima uslijed kašlja tokom prehlade ili gripe, a pomaže i pri visokoj temperaturi.

Može se upotrebljavati kao dodatak raznim jelima, i slanim i slatkim. Na Mediteranu se cijeni kao dodatak janjetini, ali i mnogim voćnim salatama. Dodaje se i mrkvi, grašku, sladoledu i osvježavajućim pićima.

4. Timijan

Jedan od najizdržljivijih začina koji može uspjeti uz vrlo malo brige te u svim klimatskim područjima svakako je timijan, u narodu poznat kao čubra ili majčina dušica.

Još se u antičko doba koristio kao pomoć u liječenju širokog raspona bolesti kao što su kašalj, bol u prsima, bronhitis i upala grla. Također je već tada primijećeno da značajno utječe na rješavanje problema s probavom.

Timijan se idealno kombinira sa bijelim lukom, paradajzom, maslinama i vinom i tako čini podlogu za mediteransku kuhinju. Posebna prednost je što mu ne smeta dugo kuhanje te se svježi listovi timijana koriste prilikom kuhanja junetine, janjetine, divljači i gljiva.

Dodaje se marinadama, umacima i sosovima, jelima od povrća i ribi, a posebno kao začin jelima spremljenim na roštilju. Sitno isjeckani listovi majčine dušice dodaju se salatama, pizzama, jajima. Koristi se i kod pripremanja morskih plodova.

Jelu daje pikantan ukus, a istovremeno neutralizira masnoću. Ovaj začin ne gubi aromu pri sušenju pa se koristi i zimi, a obavezan je dodatak i trajnim suhomesnatim proizvodima.

5. Peršun

Iako je prva pomisao koju vežemo za peršun samo stavljanje u supu ili dekoracija određenih jela, peršun ima brojne zdravstvene prednosti. Prepun je antioksidansa, flavonoida, folne kiseline te vitamina C, B12, K i A.

Vrlo je učinkovit u ublažavanju bubrežnih kamenaca, konstipacije, plinova, kolika, astme, osteoartritisa, visokog krvnog pritiska, a pokazalo se i da pomaže osobama koje boluju od dijabetesa.

Svježi peršun bi se trebao nalaziti u svakoj kuhinji i skoro u svakom loncu. Riječ je o biljci koja paše uz skoro sva jela. Plosnati peršin ima intenzivniji miris i okus od kovrčavog peršina koji se više upotrebljava kao dekoracija hladnih salata i predjela.

Ovaj će začin oplemeniti svako jelo, radilo se o sezonskoj salati, dressingu, sendviču, marinadi, juhi, rižoti, tjestenini, povrću na žaru, supi, ribi i mesu.

NEMA KOMENTARA