Orhideja ne cvjeta? Ovo je ono što zaista treba provjeriti prije presađivanja

Orhideja može izgledati sasvim zdravo, a ipak dugo ne pustiti novi cvijet. Ako je riječ o najčešćoj kućnoj orhideji, Phalaenopsisu, razlog se često ne krije u nedostatku "čarobnog" preparata, već u svjetlosti, zalijevanju, stanju korijena i supstrata.

Jedan od najvažnijih trenutaka za biljku je presađivanje, ali ono nije potrebno raditi po automatizmu. American Orchid Society preporučuje presađivanje kada se supstrat počne razgrađivati, kada više ne omogućava dovoljno zraka korijenu ili kada biljka preraste posudu. Kod Phalaenopsisa to je često nakon jedne do tri godine.

Providna saksija može pomoći, ali nije obavezna

Providna plastična saksija čest je izbor za orhideje i ima praktičnu prednost: kroz nju se lako može pratiti stanje korijena i količina vlage u supstratu. Korijeni Phalaenopsisa mogu obavljati fotosintezu kada su izloženi svjetlosti, ali to ne znači da orhideja mora biti u providnoj saksiji da bi preživjela. Mnogo je važnije da posuda ima dobru drenažu i da supstrat omogućava dovoljno zraka oko korijena. Orhideje su posebno osjetljive na dugotrajno zadržavanje vode, koje može dovesti do truljenja korijena.

Trending

Stiže li oštra zima u Evropu? Meteorolozi prate šta se događa iznad Arktika

Prije presađivanja provjerite korijen

Kada izvadite orhideju iz saksije, obratite pažnju na korijen. Zdravi korijeni su čvrsti, dok korijeni koji su smeđi, mekani i kašasti najčešće ukazuju na trulež. Kod zalivene biljke korijen može biti zelen, dok nakon sušenja često poprimi srebrnkastu ili sivkastu boju. Trule dijelove treba odstraniti čistim i steriliziranim alatom, a biljku zatim presaditi u svjež, prozračan supstrat. Cimet se ponekad koristi kao kućna pomoć jer ima određena fungicidna svojstva, ali nije univerzalni lijek za gljivične bolesti i nije zamjena za odgovarajući tretman kada je biljka ozbiljno zaražena.

Zašto se stari supstrat s vremenom mora mijenjati?

Orhideje se ne sade u klasičnu zemlju. Phalaenopsis se najčešće uzgaja u prozračnim mješavinama čiji je važan dio kora. Problem nastaje kada se organski materijal s vremenom počne raspadati. Sitniji i razgrađeni supstrat zadržava više vode i smanjuje količinu zraka oko korijena, što povećava rizik od truleži. Upravo zbog toga American Orchid Society navodi da se kod odraslih Phalaenopsisa supstrat često mijenja kada se počne razgrađivati, što je u mnogim slučajevima oko dvije godine.

Zimi pazite na grijanje, ali još više na zalijevanje

Početak sezone grijanja može biti problem za orhideje jer zagrijan unutrašnji zrak često znači i nižu vlažnost. Phalaenopsis najbolje uspijeva uz relativno visoku vlažnost i dovoljno svjetlosti, a niska vlažnost može doprinijeti sušenju i opadanju cvjetnih pupoljaka. Ipak, najveća greška nije nužno premalo, već previše vode. Orhideju ne treba zalijevati strogo svakih sedam ili deset dana. American Orchid Society upozorava da ne postoji univerzalan raspored zalijevanja: biljku treba zaliti kada se približi suhoći, uzimajući u obzir temperaturu, svjetlost i vrstu supstrata. Nakon zalijevanja višak vode mora slobodno isteći, jer korijenu osim vode treba i zrak.

Ako cvjeta, ne žurite s presađivanjem

Zdrava orhideja koja upravo cvjeta uglavnom ne mora odmah u novu saksiju. Najbolje je sačekati kraj cvjetanja, osim ako postoji problem poput truleži korijena ili ozbiljno razgrađenog supstrata. Nakon presađivanja ne treba očekivati da će novi korijen izrasti tačno za deset dana. U povoljnim uslovima novi rast može početi relativno brzo, ali ukorjenjivanje može trajati danima ili sedmicama, a tokom kraćih zimskih dana i duže.