Negativno obojena stvarnost i kako je promijeniti

Piše: Armina Čerkić za psihoterapija.cerkic.com

U posljednje vrijeme se dešava da većina susreta s ljudima u njihovim profesionalnim ulogama, poput javnih službenika, korištenje javnog prijevoza, učestvovanje u saobraćaju, kupovina ili traženje nekih usluga je obojena velikom dozom negativizma i netrpeljivosti prema drugoj osobi.

Intenzitet negativnosti se povećava i ponekad se čini da je jedino čime smo okruženi negativni svijet, ispunjen negativnim ljudima s negativnim događajima. Kako teška realnost!

Empatija je sastavni dio naše ličnosti kod nekog manje ili više, ali se temelji na činjenici da svako od nas nosi svoju priču u životu kojeg živi. Izraz empatija se koristi za opis različitih iskustava.

Istraživanja iz oblasti definiraju empatiju kao sposobnost da osjetimo emocije drugih ljudi, upareno sa sposobnošću da zamislimo kako se druga osoba osjeća ili kako razmišlja.

Jedna studija je pokazala da se u osnovi empatija kod većine populacije može naučiti i da možemo biti empatični prema ljudima i koje ne poznajemo. Ovo je dobra vijest za osobe koje prepoznaju da su negativnije u posljednje vrijeme i da se tako osjećaju.

Prakticiranje empatije na dnevnoj osnovi može povezati ljude izgubljene u stresu, negativnosti, lošem raspoloženju. Život je ubrzan i stresan. Kada vozimo iza druge osobe nestrpljivi smo, a zaboravljamo da i ta osoba želi da stigne na svoje odredište.

Često, možda i prečesto vidimo druge kao izvore svojih problema, a pritom ponekada zaboravimo da se i ta osoba suočava s mnogo poteškoća baš u ovom trenutku.

Postoje mnogi razlozi zbog kojih trebate vježbati empatiju i brigu za druge. Neki od njih su:

• Empatija smanjuje predrasude i rasizam

• Empatija je dobra za vaš brak, pomaže vam da razumijete partnera i emocije u odnosu to dovodi do dublje povezanosti i sveukupnog zadovoljstva vezom

• Empatija je u osnovi uspješnog rješavanja konflikta I pomaže u mirovnom I konstruktivnom prevazilaženje izazova u odnosu

• Empatija umanjuje vršnjačko nasilje i agresivnost kod djece i čini ih otvorenijim prema vršnjacima

• Empatija promovira borbu protiv nejednakosti i nepravednog sistema jer se razumiju pozicije siromašnih i obespravljenih grupa

• Empatija je dobra za radno okruženja i uredsku atmosferu. Zaposlenici u ovim okruženjima manje idu na bolovanje I osjećaju se sretnije

• Empatija je dobra za zdravstvo, kada se ljekari potrude da budu empatični pacijenti se osjećaju zadovoljnije i sigurnije

Empatija se može vježbati i uvoditi u svakodnevni život ako probate naredne korake:

1) Posmatrajte kako reagirate na vijesti. Da li govorite “o njima”? Kada odvajamo ljude od naše ljudskosti, teško je razumjeti njihova osjećanja jer su oni “drugi”. Prvi korak je prepoznati šta mi radimo.

2) Planirajte nešto pozitivno za sebe. Uradite nešto u čemu uživate, družite se s ljudima do kojih vam je stalo, uradite nešto za sebe ili osobu koju volite.

3) Odmaknite se od negativnih ljudi i negativnih misli. Kada se uhvatite da razmišljate o negativnim stvarima, obratite pažnju na nešto drugo. Negativni ljudi će željeti da vas uvuku u svoju negativnu realnost. Ne dopustite im. Ponekada je odlazak iz situacije najbolje rješenje.

4) Uradite nešto lijepo za osobu koja to ne zaslužuje. Izražena empatija je kada radimo nešto i za one koji nisu prema vama vrlo raspoloženi ili ljubazni.

5) Volontirajte, mnoge studije pokazale su da je voluntarizam dobar za vaše zdravlje. Kada odvojite malo svog vremena na sedmičnoj osnovi za neku vrstu humanitarnog ili pomagačkog rada vaš mozak unapređuje razumijevanje empatije a vi umanjujete patnju nekoga manje sretnog od vas.