Korištenje tehnologije tokom obroka može smanjiti unos hrane u organizam

Prema novom istraživanju provedenom u Sjedinjenim Američkim Državama, korištenje tehnologije poput mobitela, tableta ili laptopa može smanjiti količinu hrane koju osoba unese u organizam.

Naučnici sa Univerziteta u Illinoisu proveli su istraživanje na 119 mlađih osoba od kojih su tražili da tokom obroka igraju jednu jednostavnu kompjutersku igricu u trajanju od 15 minuta. Rezultati su pokazali da su sve osobe jele znatno manje kada su igrale igricu od toga koliko su pojele kada im je obrok bio neometan, prenosi portal Index.

Igrica Rapid Visual Information Processing testira igračevu vizuelnu koncentraciju i radnu memoriju i koristi se i u dijagnostici i istraživanju osoba s Alzheimerom ili poremećajem manjka koncentracije. U njoj se nasumično pojavljuju serije brojeva na ekranu brzinom od jedne serije po sekundi. Od igrača se traži da pritisne tipku za razmak svaki put kada se zaredom pojave tri neparna broja.

"Igrica je vrlo jednostavna, ali dovoljno zahtjevna da traži od igrača koncentraciju i fokusiranost na ekran", rekla je voditeljica istraživanja Carli A. Liguori i dodala da su se u pripremi istraživanja najviše bavili time kako će osigurati da su ispitanici dovoljno dekoncentrirani da istraživanje uspije.

Ispitanici su prije istraživanja trebali postiti deset sati, a kada su sjeli za stol, rečeno im je da u sljedećih 15 minuta mogu pojesti koliko god quicheva žele (od deset koji su im bili ponuđeni) dok ili igraju igricu ili jedu bez ometanja.

Nakon što su završili s jelom, ispitanicima je dano pola sata odmora nakon kojega ih se pitalo koliko quicheva su im dali i koliko su pojeli. Trebali su i ocijeniti koliko su uživali u obroku, te osjećaju li glad ili sitost. Liguorina hipoteza je bila da će osobe koje igraju igricu ne samo jesti više nego i manje uživati u obroku i slabije se sjećati nekih detalja oko njega. Umjesto toga, potvrdilo se potpuno suprotno.

Rezultati sugeriraju da bi mogla postojati razlika između dekoncentriranog jedenja i jedenja bez razmišljanja. Iako se ova dva pojma često doživljavaju kao sinonimi, prema Liguori radi se o dva različita modela ponašanja pri konzumaciji jela koja je još potrebno istražiti. Jedenje bez razmišljanja događa se kad konzumiramo neku hranu bez da smo za to imali stvarnu želju ili namjeru (kao kad na primjer jedete čips na stolu pa automatizmom svako toliko posegnete prema zdjeli), a dekoncentrirano jedenje se događa kada tokom obroka imamo i sekundarnu aktivnost kojom se bavimo (gledamo televiziju, čitamo poruke ili gledamo e-mailove).

Iako su prethodna istraživanja pokazivala da ljudi jedu više kada su dekoncentrisani, Liguori smatra da su njezini rezultati drugačiji zbog alata koje je koristila za dekoncentrisanje, te potencijalno dobi osoba koje su učestvovale u istraživanju ili vrsti hrane koju su koristili. Kako bilo, ovo je jedno od prvih istraživanja koje pokazuje da bismo u budućnosti mogli koristiti tehnologiju da smanjimo unos hrane. Zanimljivo, zar ne?, navodi portal Index.