Kakvo je meso u našim trgovinama? U Hrvatskoj analizirali juneći but, biftek, pileća prsa i tunu

Odresci junećeg buta, biftek, pileća prsa i tuna steak komadi su mesa koji su novinari hrvatskog RTL-a odnijeli u Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" na analizu.

Rezultati su bili iznenađujući, i to pozitivno.

"Nijedan od ovih uzoraka mesa i tune nije imao zabilježenu prisutnost nitrita, tako možemo zaključiti da uzorci nisu bili stari", kazao je voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane NZJZ-a Dr. Andrija Štampar Dario Lasić.

Trending

Jurgen Klopp obrisao fotografiju sa Selmom Hasanagić zbog uvredljivog naslova

Injektiranje mesa sa slanom otopinom, uvjeravaju stručnjaci, nije neobično. No, s mesom koje smo donijeli na analizu – to nije bio slučaj, piše Danas.hr.

"Juneći but i odresci od junećeg buta su imali na razini od 3200 do 3600 miligrama po kilogramu, i to je na tragu onoga što imamo u literaturi. Da je bilo preko 5000, dakle preko 5 posto, onda bi mogli sumnjati da su namjerno ubrizgavali polifosfate da bi meso dobilo na vodi", govori Lasić.

Pileća prsa, kao i tuna steak isto su bili u dopuštenim granicama.

No, zdravstveno neispravna hrana ipak dolazi do stola. Gotovo nema dana, a da se iz prodaje ne povuče neki proizvod.

"Ja to meso ne jedem, to je svakom jasno da to nije jestivo. Konačno je tu i odgovor od čega su toliki rakovi, posebno debelog crijeva, isključivo od hrane", kazala je Zlata Šala iz Zagreba.

"Imam nekog mesara kod kojeg uzimam stalno, inače u lancima se ne usudim uzimat", kazala je Nada Filipović iz Zagreba.

Uvoz mesa u Hrvatsku u stalnom je porastu. Samo lani uvezli smo više od 175.000 tona. Naviše svinjetine i to iz Mađarske i Njemačke. Kontrole su svakodnevne.

"Na godišnjoj razini to je preko 3.000 uzoraka koji se uzimaju, na čemu se napravi 130.000 analiza i to se radi samo o kemijskim kontaminantima. Imamo jako dobru sliku i možemo zaključiti da je hrana u Hrvatskoj sigurna", govori stručna savjetnica u Centru za sigurnost hrane HAPIH-a Brigita Hengl.

Kad mesu istječe rok trajanja, najčešće se zamrzava. Tada mu je rok trajanja od šest mjeseci do godinu dana. No često se više puta odmrzava, vakumira, prepakirava i onda završi na akciji. Razliku između dobrog i lošeg lako je uočiti.

"Mogle bi biti rupice na površini mesa, ako su malo deblje igle koje su ostavile tragove od uboda. Naravno, senzorski – ako je boja promijenjena, naravno da će nas to odbiti. Sluzavost površine mesa govori da se radi o neadekvatnom čuvanju i da je meso staro", kazao je Lasić.

A kako se to staro meso ne bi našlo na vašem tanjuru, drugi put pri kupovini imajte na umu ove savjete, piše Danas.hr.