Kako smanjiti stres i spriječiti debljanje?

Tijelo reagira na psihološki ili tjelesni stres na isti način kao da nam je život u opasnosti, zbog čega mozak stanicama u tijelu šalje signale za otpuštanje snažnih hormona.

Podiže se razina adrenalina koji otpušta skladištenu energiju tako da možemo pobjeći ili se boriti, piše Centar zdravlja. Istovremeno podiže se razina kortizola koji tijelu govori da čuva energiju iako nismo potrošili puno kalorija u tom stresnom stanju. Zbog toga se javlja izražen osjećaj gladi, a tijelo nastavlja s ovakvom reakcijom tijekom čitavog vremena koliko traje stresno stanje, objašnjavaju stručnjaci.

Provjerite može li hormonalna neravnoteža uzrokovati debljanje!

Upravo se u tim situacijama javlja izražena želja za vrlo slatkom ili slanom, masnom hranom koja je bogata kalorijama. Takva hrana stimulira onaj dio mozga koji je zadužen za osjećaj uživanja jer tijelo želi smanjiti napetost. Znanstvenici tvrde kako upravo iz ranije spomenutih razloga osobe koje su pod jakim i konstantnim stresom vrlo često posežu za nezdravom hranom. Kortizol potiče tijelo na skladištenje masnih zaliha čime se podiže razina kolesterola i inzulina u krvi, što povećava opasnost oboljenja od srčanih bolesti i dijabetesa.

Stručnjaci su upravo zbog toga sastavili popis od nekoliko savjeta, čijom primjenom možemo smanjiti anksioznost, stres te višak kilograma i time poboljšati svoje opće zdravstveno stanje.

Krećite se!

Kada shvatimo da smo pod iznimnim stresom trebali bismo vježbati. "Gibanje" mišića je djelotvorno jer tijelo misli kako bježimo od izvora stresa, što ono zapravo doživljava kao opasnost. Osim toga, vježbanje potiče cirkulaciju zbog čega kortizol brže dođe do bubrega, a time se ubrza i njegovo otpuštanje iz tijela. Želimo li trajno smanjiti razinu štetnih hormona u organizmu, studije su pokazale da je dovoljno tri puta tjedno žustrije hodati osamnaestak minuta.

Polako s tom hranom!

Kad smo pod stresom skloni smo prejedanju i brzom gutanju hrane, čak i ako je u pitanju zdrava hrana, pokazala su istraživanja. Takvo ponašanje dovodi do toga da pojedemo puno više no što bismo pojeli kada nismo pod stresom, a upravo prejedanje i brza konzumacija obroka dovodi do nakupljanja masnih naslaga u području struka. Sporim hranjenjem i duljim žvakanjem zalogaja spriječit ćemo prejedanje, brže ćemo registrirati osjećaj sitosti te smanjiti razinu hormona kortizola u krvi.

Odustanite od rigorozne dijete

Znanstvena su istraživanja pokazala da kad smo na strogoj dijeti razina kortizola raste za čak osamnaest posto. Osim njega, šećer u krvi naglo i često mijenja svoju razinu, čas je jako visok, čas jako nizak. Kad nam je razina šećera u krvi jako niska, pošto je šećer glavna hrana mozga, samokontrola nam je jako slaba. Da bi nam razina šećera u krvi tijekom čitavog dana bila normalna trebali bismo jesti tri velika obroka na dan i dva voćna međuobroka.

Prepustite se željama

Kad zbog stresa osjetimo potrebu za slatkom ili slanom hranom, nutricionisti tvrde kako je dobro malo popustiti. Tako stječemo kontrolu nad željom, ali i kortizolom prije no što ona bude tako velika da pretjeramo u količini grickalica koje pojedemo.

Istražite navike koje nas debljaju!

Kad smo pod stresom, trebali bismo izbjegavati napitke koje sadrže kofein, tvrde stručnjaci. Kofein podiže razinu kortizola u krvi čak i više od samog stresa.

Doručkom protiv stresa

Manjak vitamina B i C te kalcija i magnezija vrlo stresno djeluje na naš organizam. Doručak bogat tim nutrijentima može nadoknaditi sav manjak i time smanjiti količinu tjelesnog stresa. Kalcij i magnezij možemo crpiti iz jogurta, a grejp i jagode odličan su izvor vitamina C. Cjelovite žitarice su vrlo bogate vitaminom B. Isto tako, kikiriki maslac bogat je masnim kiselinama koje smanjuju proizvodnju stresnih hormona u tijelu.

Stručnjaci tvrde kako je najučinkovitiji način za smanjenje količine stresa kojom smo izloženi redovito i dovoljno spavanje, što znači barem 7-8 sati svaki dan.