Bolest koja može dovesti do tromboze ali i amputacije: Ove simptome na nogama ne smijete ignorisati

Procjenjuje se da više od 230 miliona ljudi širom svijeta pati od periferne arterijske bolesti, a rizik od njenog razvoja povećava se s godinama. Ova bolest nastaje kada se arterija, obično u nozi, djelomično ili potpuno blokira, a glavni uzrok je ateroskleroza – proces u kojem se zidovi krvnih žila zadebljavaju i oštećuju zbog nakupljanja plaka, ateroma, što izaziva upalu i oštećenje krvnih žila.

U početnim fazama bolesti mogu se javiti simptomi poput grčeva, umora i bola u nogama tokom aktivnosti ili vježbanja, što se naziva nelagodom u nogama i stopalima. Kako bolest napreduje, simptomi postaju učestaliji i mogu se pojaviti čak i u mirovanju. Na nogama se mogu pojaviti i znakovi koji ukazuju na potrebu za liječničkom pomoći, poput peckanja u nožnim prstima, zadebljanih noktiju ili plavih nožnih prstiju.

Dodatni simptomi uključuju bljedilo ili sjaj kože na nogama, čireve koji se ne zacjeljuju ili zacjeljuju vrlo sporo, bolove u nogama koji ne prestaju u mirovanju, smanjen rast dlaka na nogama te hladniju potkoljenicu ili stopalo u odnosu na drugu nogu. O ovom stanju govorio je doc. prim. dr. sc. Vedran Pažur, specijalista vaskularne hirurgije.

Trending

Vijeće ministara traži rješenje za isplatu 56 miliona eura: Hoće li BiH platiti dug RS-a Viaductu?

Zašto je zovemo i tihom bolešću i kada bi se trebali javiti doktoru?

Ateroskleroza je bolest koja je upalna i progresivna, a to znači da je ne možemo izliječiti. Možemo djelovati na faktore rizika i usporiti je, no dok nastupe simptomi možemo ih liječiti. U ranim fazama intervencije nisu potrebne, dovoljno je prevenirati nastanak bolesti modificiranjem faktora rizika na koje možemo utjecati (prehrana, kretanje, pušenje, alkohol, narkotici i ostalo), kod težih simptoma potrebno su operativni zahvati otvorenog ili minimalno invazivnog tipa, piše Živim. Laki simptomi su oni koji ograničavaju samo kvalitetu života i mogu se korigirati, teški su oni koji se više ne mogu ispraviti bez liječničke intervencije i mogu doprinijeti gubitku ekstremiteta amputacijom. Uznapredovali stadiji periferne arterijske bolesti dovode do razvoja gangrene i posljedično amputacije (od gubitka prstiju do cijelog ekstremiteta).

Oni koji imaju više rizičnih faktora i pozitivnu obiteljsku anamnezu trebali bi se ranije javiti liječniku. Također, trebaju se javiti oni s ranom koja ne zarasta više od mjesec dana. Treba napomenuti i da je tromboza arterija učestalija kod bolesnika s razvijenom perifernom aterosklerozom.

Koje se dijagnostičke pretrage provode?

Nakon pregleda liječnika prvo se rade neinvazivne pretrage (ultrazvuk, kolor Doppler, mjerenje ABI indeksa) te kod onih kojima je potrebno daljnje liječenje uvode se zahtjevnije pretrage u smislu angiografija, CT ili MR snimanja.

Koji su sve čimbenici rizika za razvoj ove bolesti? 

Imamo čimbenike na koje možemo utjecati i na koje ne možemo. Na nasljedne faktore ne možemo utjecati, no možemo modificirati stečene (prehrana, kretanje, alkohol, stres i sl.). Smanjeno kretanje, sjedalački i stresan način života također povećava rizik za razvoj ove bolesti. Kod krvnih srodnika koji su imali neki vid aterosklerotske bolesti s komplikacijom češće se pojavljuju također simptomi aterosklerotske bolesti.

Kako možemo spriječiti nastanak ove bolesti, odnosno što oboljeli mogu napraviti kako bi bolest držali pod kontrolom?

• Redovito ići na kontrole svog liječnika
• Što više se kretati
• Paziti na uravnoteženu prehranu
• Prestati pušiti
• Uzimati preporučenu terapiju kada se za to ukaže potreba