Znate li gdje se u našem mozgu čuvaju lijepa iskustva?
Za svaku osobu, a to vrijedi čak i za životinje, informacije o ugodnim i neugodnim iskustvima od ključne su važnosti. Istraživači s Nencki Instituta u Varšavi otkrili su kako i gdje se u mozgu spremaju sjećanja na ugodna iskustva.
Kako su objasnili istraživači s Nencki Instituta za eksperimentalnu biologiju u Varšavi, ugodna sjećanja spremaju se u dijelu mozga poznatom kao središnja jezgra amigdala.
Rezultate je prikupio tim istraživača koje su vodili prof. Leszek Kaczmarek i dr. Ewelina Knapska, a oni su objavljeni u časopisu Journal of Neuroscience. Prema rezultatima ovog istraživanja, samo jedan protein ima glavnu ulogu u cijelom procesu pamćenja ugodnog iskustva. Istraživači se nadaju da bi u budućnosti ovi rezultati mogli pomoći u dizajniranju efektivnijih tretmana nekih psihičkih bolesti, kao što su ovisnosti, depresija, pa čak i šizofrenija.
Aleksandar Vučić sve očajniji: "E nećete, majčini sinovi, dok sam živ"
"Želimo da nam naše istraživanje pomogne razumjeti odnos između uma i mozga kroz proučavanje pamćenja, koje je od osnovne važnosti za um. Bez pamćenja um ne postoji", izjavio je prof. Kaczmarek objašnjavajući kontekst istraživanja.
Neurobiolozi razlikuju različite vrste pamćenja, a one najosnovnije podjele tipične su po svojim jednostavnim suprotnostima. Pa tako imamo dugoročno i kratkoročno pamćenje, zatim deklarativno (koje se odnosi se na događaje i informacije) i proceduralno (pamćenje o akcijama, ponašanjima). Istraživači s Nencki Instituta usmjerili su se na još jednu dihotomiju koja ima veliku važnost za svaku životinju.
Drevna tehnika vježbanja mozga: Jednostavnim trikom podstaknite bolje pamćenje
Ta se podjela odnosi na apetitivno pamćenje povezano sa sjećanjima na ugodna iskustva i emocije, te averzivno pamćenje, koje je povezano s neugodnim doživljajima.
Eksperimentalna istraživanja ljudskog pamćenja često nailaze na osnovni problem. Naime, ponekad nema dovoljno volontera za istaživanje. Niko zdravog razuma ne bi olako pristao na istraživanje koje uključuje proučavanje njegovog vlastitog pamćenja.
Na sreću, pamćenje i um općenito nisu prisutni samo kod ljudi, pa tako mnoge mentalne aktivnosti tipične za ljude možemo naći i u umovima nekih životinja. Upravo zbog toga su znanstvenici s Nencki Instituta odlučili provesti svoj eksperiment na miševima. Njihovo istraživanje pamćenja provedeno je na miševima u tzv. inteligentnim kavezima. U svakom uglu takvog kaveza smještene su po dvije bočice vode, a kako bi dobio vodu, miš mora doći u kut i njuškom pritisnuti određenu bočicu.
Kućni ljubimci potiču pamćenje, posebno kod starijih osoba
Ovisno o vrsti eksperimenta, miš će ili dobiti vodu, ili će doživjeti bezopasno, ali neugodno lagano puhanje zraka na njušku. Svi miševi u kavezu nose individualne identifikacijske čipove, pa zbog toga istraživači mogu točno reći koje odluke pripadaju kojem mišu.
"Rezultati su jasni. Ugodna iskustva zapamćena su zbog promjena u plastičnosti unutar neurona u središnjoj jezgri amigdala", rekao je prof. Kaczmarek
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
