"Vrata pakla" rapidno rastu: Posljedice bi mogle biti strašne za planetu

1
Radiosarajevo.ba
"Vrata pakla" rapidno rastu: Posljedice bi mogle biti strašne za planetu
Foto: Google Maps / Batagajka se širi

Fotografije iz svemira koje prikazuju ogromnu rupu kako probija na površinu iz zemlje u Sibiru dokazuju da ista rapidno raste što je zabrinulo znanstvenike.

Rupa je 1960-ih na deklasificiranim satelitskim snimkama bila jedva vidljiva, a danas je riječ o ogromnoj provaliji sa strmim liticama - ista se utrostručila u veličini od 1991. do 2018. godine, objavio je američki Geološki institut, a prenosi Jutarnji.hr.

Krater Batagaj, poznat i pod nazivima Batagajka ili "vrata pakla", predstavlja puno veći i često nevidljiv problem koji utječe na cijeli planet. Naime, Arktik se zagrijava brže od ostatka Zemlje, a to brzo otapa permafrost - debeo sloj tla koji je trajno zamrznut - barem je tako bilo.

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

No spomenuti Batagaj zapravo uopšte nije krater, već najveće svjetsko "retrogresivno otopljenje" ili jama koja se formira kad otapanje permafrosta uzrokuje urušavanje tla, što rezultira stvaranjem klizišta.

"Vječni led nije, recimo to tako, najfotogeničnija tema. Uglavnom je riječ o smrznutoj prljavštini pod zemljom, koju po definiciji često ne možete vidjeti, osim ako nije na neki način izložena, kao ovdje", izjavio je za Business Insider Roger Michaelides, geofizičar sa Sveučilišta Washington u St. Louisu.

Ovako izgledaju "Vrata pakla" u pustinji koja gore 50 godina: Sve je počelo neviđenom greškom

Ovako izgledaju "Vrata pakla" u pustinji koja gore 50 godina: Sve je počelo neviđenom greškom

Dakle, jama Batagaj je predznak onoga što je pred nama. Kako se permafrost otapa, sve mrtve biljke i životinje koje su stoljećima bile zamrznute u njemu počinju se raspadati, izbacujući ugljični dioksid i metan u atmosferu. Ti snažni plinovi zadržavaju toplinu i uzrokuju još veći porast globalne temperature te pokreću još brže otapanje permafrosta. A taj začarani krug mogao bi imati strašne posljedice. Inače, permafrost pokriva 15 % kopna na sjevernoj hemisferi i sadrži dvostruko više ugljika od atmosfere.

Prema jednom istraživanju, ako industrije i zemlje ne obuzdaju vlastite emisije, otapanje permafrosta moglo bi emitirati količinu zagrijavajućih plinova u istoj količini kao velika industrijska nacija do 2100. godine.

"Puno toga još ne znamo o ovoj povratnoj petlji, ali postoji potencijal za vrlo velike promjene klimatskog sustava koje se događaju tijekom vrlo, vrlo brzih geoloških vremenskih skala", rekao je Michaelides. Ukratko, otapanje permafrosta moglo bi rapidno pogoršati klimatsku krizu.

U studiji objavljenoj u lipnju u prestižnom časopisu Geomorphology, istraživači su koristili satelitske i podatke s dronova kako bi izradili 3D modele Batagajke i izračunali njezino širenje tijekom vremena. Otkrili su da joj se volumen svake godine povećava za oko milijun kubičnih metara. Izračunali su i da jama svake godine oslobađa od 4000 do 5000 tona ugljika, što je skoro pa jednako godišnjim emisijima iz 1700 do 2100 američkih kućanstava.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije