Istraživanje / Stručnjaci odgovorili na pitanje koliko je zapravo kafa dobra

17. 02. 2020. u 12:20:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 5

Dovoljna količina kafe može vam popraviti raspoloženje, previše može stvoriti anksioznost i uzrokovati glavobolju. Pomaže pri razbuđivanju ujutro, ali ako je konzumirate prekasno, vrlo je vjerojatno da će vam uzrokovati nesanicu. Postoje stotine varijacija, od kratke, duge, s toplim ili hladnim mlijekom, cappuccina, frappuccina i tako dalje. No je li kafa zaista dobra za vas? Prema nekim istraživanjima, umjerena konzumacija kave (3 do 5 šoljica dnevno, odnosno do 400 miligrama kofeina) kod većine ljudi izazvat će pozitivne učinke.

Istraživanja su utvrdila da osobe koje umjereno konzumiraju kafu imaju manje kardiovaskularnih bolesti, duže žive, rjeđe dobivaju srčane i moždane udare i imaju smanjenu opasnost od dijabetesa tipa 2 za skoro 30 posto.

Ali, nije kafa za svakoga. Postoji bojazan oko učinaka u slučaju pretjerane konzumacije. To se pogotovo odnosi na trudnice budući da još uvijek nije u potpunosti jasno kako kofein djeluje na plod u trudnoći. Dok istraživanja o učincima kave još uvijek traju, evo odgovora na nekoliko pitanja koja kavoljupce sigurno zanimaju.

Gdje treba čuvati kafu?

Najbolje je da kafu čuvate u posudi koja, kada se zatvori, ne propušta zrak. Stavite ju na mjesto koje je suho i hladno, ali ne u hladnjak kao što neki misle jer u njemu kafa gubi aromu i upija mirise ostalih namirnica. Isto tako, bolje je kupovati manje količine kafe za koju znate da ćete ju u dogledno vrijeme (7 do 10 dana) potrošiti jer mljevena kafa kraće ostaje svježa.

Je li bitan način pripreme kafe?

Jeste. Način na koji pripremate kafu može utjecati na dosta stvari, primjerice na razinu kolesterola u organizmu. Kao što većina zna, espresso ima najvišu razinu kofeina jer ima najmanje udjela vode. Iako vrlo popularne, kafe s mlijekom mogu imati negativne učinke i zbog kafe i zbog mlijeka na koje su mnogi ljudi osjetljivi, a da to i ne znaju. Neka su istraživanja pokazala da je takozvana turska kafa, koja je u našim krajevima jako popularna, dosta nezdrava, prvenstveno zbog već navedenog kolesterola. Stručnjaci preporučuju filtar kafu za osobe s visokom razinom kolesterola.

Stvara li kafa ovisnost?

Istraživanja pokazuju da je moguća ovisnost o kafi i da se s vremenom stvara sve veća tolerancija organizma na nju. Odvikavanje od kafe može imati simptome poput glavobolje, iritabilnosti, problema s koncentracijom, pada energije i depresije. Veća koncentracija kofeina u krvi može dovesti do intoksikacije koja za sobom vuče tremor, povećanu nervozu i ubrzani puls. Kofein je isto tako povezan i s odgodom spavanja, dužinom sna te njegovom kvalitetom.

“Mislim da je ispijanje kafe postalo toliko integrirano u našu svakodnevicu da zapravo i ne razmišljamo o potencijalno opasnim efektima koje bi ono moglo imati”, kaže Mary Sweeney, profesorica bihevioralnih znanosti i psihijatrije na Sveučilištu Johns Hopkins.

Iznimno visoke doze kafe mogu biti fatalne, ali takve situacije bi se prije mogle dogoditi osobama koje piju kofeinske tablete ili prah.

Poništava li dodavanje šećera i mlijeka pozitivne učinke kafe?

Oko ove teme postoje različita mišljenja. Jedno istraživanje iz 2015. godine pokazalo je da su kafe u koje je dodavano mlijeko, šlag ili šećer imale iste učinke kao i obična crna kafa. Iako se kafa danas koristi kao piće i u mnogim dijetama, novije vrste kafe, koje su posebno popularne u SAD-u, imaju velike količine šećera i sigurno nisu dobre za zdravlje. Pretpostavka većine je da, iako ovi dodaci vjerojatno ne poništavaju pozitivne učinke kafe, pretjerivanje s njima može izazvati druge zdravstvene probleme.

Zaključak je da s kafom treba biti umjeren. Tako ćete najbolje uživati blagodati koje smo naveli, a da ne razvijete ovisnost. Kao što je rekla doktorica Sophie Balzora sa Sveučilišta u New Yorku: “Zabraniti ljudima kafu čini se iznimno okrutnim."

NEMA KOMENTARA