Znate li da se i u našoj regiji nalazi jedan "Kosi toranj"

Radiosarajevo.ba
Znate li da se i u našoj regiji nalazi jedan "Kosi toranj"
Wikipedia / Crkva Sv. Ante Padovanskog

Italijani su od svoga Torre Pendentea, poznatijeg kao Kosi toranj u Pisi, napravili pravu atrakciju koju posjete milioni turista godišnje, a kod nas je malo poznato da su bosanski franjevci vlasnici slične građevine, koja doduše nije toliko nakrivljena kao zvonik romaničke katedrale u Pisi, ali je vrijedan arhitektonski dragulj i pravo remek-djelo koje bi se, uz osnovnu bogoslužnu namjenu, sasvim sigurno moglo i bolje “naplatiti” u turističkom smislu.

Riječ je o crkvi Sv. Ante Padovanskog u Beogradu, koja se smjestila u tamošnjem naselju Zvezdara, samo pet kilometara od strogog centra glavnoga grada Srbije. 

Nigdje na svijetu ne postoji takav primjer sakralnog objekta, čija je gradnja počela nakon povratka bosanskih franjevaca u Beograd poslije višestoljetnog izbivanja iz toga grada.

Konkretno, radovi na crkvi počeli su 1929. godine, a izvedeni su prema projektu najvećeg slovenskog arhitekta svih vremena Jože Plečnika, čovjeka koji se istaknuo projektima brojnih sakralnih objekata u srednjoeuropskom podneblju pa se njegove crkve danas mogu vidjeti u Beču, Pragu, Ljubljani te u Bogojini u Sloveniji. No, nije samo Plečnik ostavio ovdje svoj potpis. Učinio je to i velikan hrvatske umjetnosti Ivan Meštrović, koji je zapravo “glavni krivac” što je crkvu u Beogradu projektirao Plečnik.

Unutarnje uređenje također je izvedeno prema Plečnikovu planu, a u dijelu crkve najbližem oltaru sa svake bočne strane nalazi se po jedan kip. Njihov je autor slovenski kipar Božo Pengov, a fra Vujica kaže da ih je radio prema Meštrovićevim nacrtima.

Na sjevernoj je kip serafskog Srca Isusova, pri čemu je “postolje na kojem Isus stoji na dva kata, čime se želi istaknuti da je to Bogočovjek, s dvije naravi – ljudskom i božanskom”. Na južnoj je, pak, strani Gospin kip s mramornom podlogom i natpisima iz Svetoga pisma o ulozi Blažene Djevice Marije u povijesti spasenja, piše Jutarnji.hr

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije