Meteorolozi objasnili: Znate li šta su munje, a šta su gromovi?
U Bosnu i Hercegovinu je stiglo novo nevrijeme koje dolazi sa zapada Europe.
Sjeverni dijelovi naše zemlje već su osjetili dio moći ovih vremenskih nepogoda. Grmljavina, padavine, munje, grad i mnoge druge nedaće znaju praviti velike probleme.
Imajući u vidu da mnogi građani nisu informisani o tome šta neki od ovih termina znače, meteorolozi iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DMHZ) Hrvatske pojasnili su razliku između munja i gromova za portal 24sata.
Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket
Grmljavina je, objašnjavaju iz DMHZ-a, svjetlost i zvuk prouzročeni električnim izbijanjem (pražnjenjem). Nastaju istodobno, ali se u prostoru šire različitim brzinama. Na svakih 300 m udaljenosti grmljenje zakasni za sijevanjem oko 1 s.
Grmljenje je, pak, navode zvuk koji prati munju.
Znate li šta ne smijete raditi dok vani sijeva i grmi?
“Potiče od nagle ekspanzije zraka uzduž kanala munje. Ako je izbijanje u blizini, zvuk je kratkotrajan. Ako je udaljeno, zvuk traje duže jer do uha stižu i zvučni valovi odbijeni od oblaka i drugih prepreka.“
Grom je, dodaju, munja između oblaka i tla koja se dogodila u neposrednoj blizini, tako da promatrač gotovo istodobno osjeti svjetlost munje i zvuk u obliku kratkotrajnog, jakog praska.
“Munja je kratkotrajno električno izbijanje u atmosferi. Najčešće se događa unutar kumulonimbusa, a najbolje je proučeno ono između kumulonimbusa i tla, a udar groma je udar munje u zemlju, pri čemu mogu nastati razne štete i opasnosti za živa bića“, objašnjavaju iz DMHZ-a.
Aktualne oluje prvenstveno se povezuju, kako navode, s toplinskim valovima koji su zahvatili cijelo Sredozemlje.
“Visoke temperature zraka, velika vlažnost i nestabilnost u atmosferi osnovni su preduvjeti za nastanak oluje. Uz promjenu jačine i smjera vjetra po visini dolazi do razvoja olujnog oblaka“, dodaju.
Opasne su: Ovih devet stvari nikada ne smijete raditi tokom grmljavinskog nevremena
Atmosfera je danas zagrijana u odnosu na predindustrijsko razdoblje za 1,1 °C i može sadržavati više vlage. Svaki stupanj porasta temperature znači 6-7 posto više vlage.
“Ta dodatna vlaga je u produljenim toplim razdobljima (kao što smo imali proteklih dana) izvor za razvoj nestabilnosti i veće količine padavina. U uvjetima dodatnog globalnog zagrijavanja možemo očekivati češće oluje“, naveli su iz DMHZ-a za 24sata.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
