Erupcija najopasnijeg mogla bi imati haotične posljedice: Evo šta bi se moglo desiti

Vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha'apai (Hunga Tonga) eruptirao je 15. januara 2022. u pacifičkoj Kraljevini Tonga, stvarajući tsunami koji je izazvao uzbune širom pacifičkog bazena i poslao zvučne valove širom svijeta.

Nova studija objavljena u časopisu Journal of Climate istražuje kako je ova erupcija uticala na klimu. Rezultati pokazuju da vulkan može objasniti prošlogodišnju veliku ozonsku rupu i neočekivano vlažno ljeto 2024. godine. Erupcija bi mogla imati dugoročne posljedice na zimske uslove u narednim godinama.

Za razliku od uobičajenih vulkanskih erupcija, koje hlade Zemljinu površinu stvaranjem sumpornih aerosola koji reflektiraju sunčevu svjetlost, Hunga Tonga je, zbog svoje podvodne prirode, izbacila ogromne količine vodene pare. Oko 100-150 miliona tona vodene pare, ekvivalent 60.000 olimpijskih bazena, završilo je u stratosferi, sloju atmosfere iznad 15 kilometara koji ne proizvodi oblake ni kišu.

Trending

Najave američkih sankcija Srbiji uznemirile i Plenkovića: Koliko bi one utjecale na tržište u BiH?

Vodena para u stratosferi ima dva glavna učinka: pomaže u hemijskim reakcijama koje uništavaju ozonski omotač i djeluje kao snažan staklenički plin. Ovaj događaj nema presedana u historiji promatranja vulkanskih erupcija putem satelita, koji su u upotrebi tek od 1979. godine.

Stručnjaci širom svijeta odmah su počeli analizirati satelitske podatke kako bi razumjeli kretanje vodene pare u stratosferi i njene moguće klimatske učinke. Kako bi predvidjeli buduće uticaje, naučnici su koristili klimatske modele koji su simulirali scenarij s i bez erupcije Hunga Tonga. Poređenje rezultata otkrilo je da je erupcija doprinijela velikoj ozonskoj rupi između augusta i decembra 2023. godine, a također je predviđena vlažna australska ljeta 2024. godine.

Globalni prosječni uticaj na temperature je minimalan, oko 0,015 stepeni Celzijusa, što znači da se ekstremne temperature zabilježene protekle godine ne mogu pripisati erupciji. Međutim, model predviđa trajne regionalne učinke, uključujući hladnije i vlažnije zime u sjevernoj Australiji do 2029. godine, toplije zime u Sjevernoj Americi i hladnije zime u Skandinaviji.

Ova studija je tek početak u razumijevanju kako velike količine vodene pare u stratosferi mogu utjecati na našu klimu. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdili ili opovrgnuli ovi nalazi i bolje razumjelo dugoročne posljedice erupcije Hunga Tonga na globalnu klimu, javlja Klik.