Eksperti poručuju: Dosta lažne pozitive, u redu je i kad nismo - u redu

Usred pandemije koja bijesni i sve češćih socijalnih nemira diljem planeta, ovih dana mnogi osjećaju kako su poruke umirivanja apsolutno neizbježan "alat".

"Sve će biti u redu."
"Moglo je biti i gore."
"Gledaj to sa svijetle strane."

No, kako god bili dobronamjernioni koji ih koriste, eksperti upozoravaju da pretjerujemo s trendom "samo pozitivno". Previše "forsirane pozitive" ne samo da odmaže svima nama, već je i - toksično. 

"Iako je njegovanje pozitivnog načina razmišljanja moćan mehanizam rješavanja problema, toksična pozitivnost proizlazi iz ideje da je najbolji ili jedini način suočavanja s lošom situacijom biti pozitivan i ne zadržavati se na negativnom", rekla je Natalie Dattilo, psihologinja iz Brighama i Ženske bolnice u Bostonu. "To proizilazi iz naše sklonosti podcjenjivanja negativnih emocionalnih iskustava i precjenjivanja pozitivnih."

Mislite na to kao da ste pojeli "nekoliko previše kašika sladoleda", rekla je Dattilo. "On je ukusan i čini se da se osjećamo bolje, ali znamo - možemo pretjerati", rekla je. "Ili, zamislite da gurate sladoled u lice nekome ko ga uopće ne želi. To neće učiniti da se ljudi osjećaju bolje."

Uz podatke koji ukazuju da su tjeskoba i depresija, među ostalim problemima mentalnog zdravlja, porasli na historijski nivo posljednjih mjeseci, dodavanje toksične pozitivnosti toj mješavini može samo pogoršati rastuću plimu negativnih emocija, sprječavajući ljude da kroz ozbiljne probleme prođu na zdrav način, kažu stručnjaci.

"Najčešća je i najpogrešnija fraza 'bit će u redu'", izjavila je Stephanie Preston, profesorica psihologije na Sveučilištu Michigan u Ann Arboru. „Izjavljujete da zaista ne postoji problem koji treba riješiti. Nekako isključujete mogućnost za daljnje razmatranje. 

"Mnogi misle da je pozitivan stav atraktivan, nešto zbog čega ste popularniji kod svojih vršnjaka, tako da postoji puno razloga zbog kojih ljudi žele izgledati ili biti pozitivni", poručila je Preston, koja se specijalizirala za empatiju, altruizam i način na koji osjećaji utječu na ponašanje.

Ali ljudi koji su neraspoloženi i uznemireni nisu problem, rekla je.

"Problem je kada su ljudi primorani izgledati ili biti pozitivni u situacijama kada to nije prirodno ili kada postoji problem koji se mora legitimno riješiti i koji se ne može riješiti ako se ne bavite činjenicom da postoji nevolja", kazala je.

Usvajanje takvih poruka također može biti štetno.

"Sudimo sebi jer osjećamo bol, tugu, strah, što opet stvara osjećaje poput srama i krivnje", rekla je. "Na kraju se jednostavno osjećamo loše. Lažna pozitiva zaustavlja svako liječenje, napredak ili rješavanje problema. "

Istraživanje je dokazalo da prihvaćanje negativnih emocija, umjesto da ih izbjegavamo, dugoročno može biti korisnije za mentalno zdravlje osobe. 

"Ljudi koji imaju tendenciju da ne prosuđuju svoje osjećaje, ne misle o svojim emocijama kao dobrim ili lošim, koji ne pokušavaju izbjeći ili staviti distancu između sebe i svojih emocija; ti ljudi imaju tendenciju da imaju bolje mentalno zdravlje diljem zajednice", dodao je Brett Ford, docent psihologije na Sveučilištu u Torontu i glavni autor studije.

Kad očajno želimo da smo sretni, najčešće završavamo razočarani.

Stručnjaci tvrde da postoji niz načina za rješavanje negativnih osjećaja bez pada u toksičnu pozitivnost. Važno je da ljudi normaliziraju i etiketiraju svoje iskustvo, istovremeno uklanjajući sva očekivanja i ciljeve u kojima bi se trebali osjećati bolje nego što jeste.

"Shvatite da je opravdano kako god da se osjećate, bez obzira na sve", rekla je Dattilo, dodavši kasnije, „u redu je ne biti u redu."